Prijatelji životinja: radi se o živim bićima čije potrebe i dobrobit moraju biti na prvom mjestu

U Hrvatskoj ima više od 1,1 milijun pasa i mačaka, navode iz udruge "Prijatelji životinja" povodom Svjetskog dana životinja te upozoravaju da je jedan od ključnih problema nedostatak učinkovite specijalizirane inspekcije za njihovu zaštitu.

Prema najnovijim dostupnim procjenama Europske federacije industrije hrane za kućne ljubimce (FEDIAF), strukovne organizacije koja prati europsko tržište hrane i proizvoda za kućne ljubimce, u Hrvatskoj je 2024. godine bilo oko 709.000 pasa i 419.000 mačaka. Riječ je o procjenama, a ne o službenom popisu svih kućnih ljubimaca. 

Predsjednik udruge Prijatelji životinja Luka Oman ističe potrebu za sustavom u kojem bi se prijave zlostavljanja i zanemarivanja životinja pravodobno provjeravale, utvrđivala odgovornost počinitelja te osigurala zaštita životinja. Također navodi kako građani očekuju brzu i učinkovitu reakciju nadležnih institucija na prijave te stvarnu zaštitu životinja.

- Prosvjed održan u lipnju, nakon niza stravičnih slučajeva zlostavljanja i zanemarivanja životinja, jasno je pokazao da građani očekuju brzu i učinkovitu reakciju nadležnih institucija na prijave te stvarnu zaštitu životinja, poručuje Oman.

Važnim smatra i preventivno djelovanje lokalnih zajednica, koje imaju zakonsku obvezu kontrole mikročipiranja pasa, što uključuje obilazak kućanstava.

Lokalne bi vlasti trebale sustavno financirati kastraciju vlasničkih pasa i mačaka kako bi se spriječila neželjena legla i smanjio broj napuštenih životinja u skloništima, dodao je Oman.

Oman se zauzima i za veće kazne za mučenje i ubijanje životinja te uvođenje seksualnog iskorištavanja životinja kao zasebnog kaznenog djela.

- Posebnu pozornost treba posvetiti i problemu napuštanja životinja. U Hrvatskoj se svake godine napusti velik broj pasa i mačaka, dok su skloništa i udruge suočeni s nedostatkom kapaciteta, sredstava i ljudi koji bi im pomogli. Zato su volontiranje i udomljavanje konkretni načini na koje građani mogu pomoći, istaknuo je Oman.

Ističe kako zaštita životinja nije samo odgovornost institucija i udruga, već i da svaka osoba može pridonijeti smanjenju patnje životinja.

Upozorio je i na rast tržišta proizvoda i usluga za kućne ljubimce te da komercijalizacija životinja nosi rizik da se one počnu promatrati kao roba koju se proizvodi, kupuje i prodaje prema tržišnoj potražnji.  

- Životinja ne bi smjela postati potrošački proizvod čija vrijednost ovisi o tržišnom trendu, nego živo biće čije potrebe i dobrobit moraju biti na prvome mjestu, rekao je predsjednik udruge Prijatelji životinja.

Istaknuo je potrebu za sustavom u kojem bi se prijave zlostavljanja i zanemarivanja životinja pravodobno provjeravale, utvrđivala odgovornost počinitelja i osigurala zaštita životinja.

- Kada smo prije više od dva desetljeća počeli sustavno zagovarati promjene, bile su dopuštene brojne prakse koje su danas zabranjene ili strože regulirane, dodao je.

Kao važne promjene naveo je donošenje Zakona o zaštiti životinja 2006. godine te novog zakona 2017. godine, kao i zabranu uzgoja životinja radi proizvodnje krzna, usmrćivanja napuštenih životinja u skloništima i korištenja divljih životinja u cirkusima, zabranu testiranja kozmetike na životinjama, obvezno mikročipiranje pasa te zabranu petardi i redenika.

- Nažalost, nakon velikog napretka u zakonodavstvu jedan od najvećih problema danas je upravo - provedba. Propisi vrijede samo ako postoji učinkovit nadzor, ako se na prijave građana reagira pravodobno i ako se utvrđene povrede sankcioniraju. Zato danas, uz daljnje unaprjeđivanje zakonodavstva, posebno inzistiramo na učinkovitijem sustavu nadzora i zaštite životinja, dodao je.

Zaštita životinja zato nije završena priča napominje Oman. Nakon što su se ranije borili za zabranu pojedinih okrutnih praksi, danas je naglasak na provedbi postojećih propisa, njihovu daljnjem unaprjeđenju i uspostavi učinkovitog sustava nadzora.

Također ističe da se u 20 godina promijenio i odnos društva prema zaštiti životinja. O temama poput biljne prehrane, udomljavanja i odgovornog skrbništva danas se znatno više govori, a građani sve češće propituju kako njihovi izbori utječu na životinje.