Nepregledno blago: Rovinjska batana

U Rovinju je jedna vrsta barke, više od barke. Riječ je o batani, simbolu života, tradicije, jezika, ozračja tog grada i svih njegovih stanovnika. Umijeće izgradnje rovinjske batane zaštićeno je nematerijalno kulturno dobro hrvatske kulturne baštine i upisana je u Registar kulturnih dobara RH 2008. godine. Najveće priznanje za dugogodišnji rad na očuvanju i promociji batane dolazi 2016. kada je Ekomuzej batana upisan na UNESCO-ovu listu najboljih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta na temelju inicijative lokalne jedinice samouprave. Jedna od upornih osoba na očuvanju batane je i ravnateljica Kuće o batani Nives Giuricin.  

Ekomuzej je utemeljen na interdisciplinarnosti i multimedijalnosti, a svojim raznorodnim programima istražuje, vrednuje, štiti, interpretira, prezentira i komunicira materijalnu i nematerijalnu maritimnu baštinu. Jedna od posebnosti koje pripadaju muzeju je i Spacio Matika posebna konoba u kojoj se spaja život ribara i seoskog težaka, Mali škver, kao mjesto slavljenja nematerijalne baštine gradnje batane.

Batana je drvena, tradicionalna rovinjska ribarska barka velika od 4 do 8,5 metara. Specifična je zbog svog ravnog dna koje joj omogućava plovidbu i ribolov po plitkim morskim obalama. Po jednoj od teorija, ime joj navodno potječe od glagola battere (udaranje) koje asocira na zvukove batane koja upravo svojim ravnim dnom proizvodi lupanjem u valove. Prije početka uporabe malih vanbrodskih motora do šezdesetih godina XX. stoljeća, batane su pokretala i krasila jedra koja se je krojilo od pamuka. Bilo je impregnirano i oslikano najčešće žutim, crvenim i zelenim nijansama, prikazujući geometrijske simbole prepoznavanja među ribrima i njihovim obiteljima.

Tradicija batane povezana je s glazbenom tradicijom Rovinja koju predstavlja bitinada - originalni izričaj narodne pjesme, koja je prema tradiciji, nastala među ribarima, koji su satima boravili u svojim barkama ribareći ili krpajući mreže. Budući da nisu imali slobodne ruke za sviranje instrumenata, dosjetili su se načina kako glasovima postići vrhunske izvedbe poput orkestra. Zahvaljujući batani opstao je i specifični istriotski jezik.