Hrvatski radio

Radio Sljeme

Umro akademik Smiljko Ašperger

03.05.2014.

21:55

Autor: Irena Dizdarević

HRT logo

HRT logo

Foto: HRT / HRT

U našemu Gradu je u 94. godini života umro je akademik Smiljko Ašperger, istaknuti kemičar i redoviti profesor u miru Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Akademik Ašperger rodio se u Zagrebu 25. siječnja 1921. Osnovnu školu pohađao je u Đakovu, a gimnaziju u Osijeku. Diplomirao je 1943. godine na Kemijskom odsjeku Tehničkog fakulteta, gdje je 1946. godine i doktorirao. Kao student surađivao je s kasnijim nobelovcem Vladimirom Prelogom, koji je u to vrijeme bio docent Tehničkog fakulteta i bio njegov posljednji živući zagrebački student.

Na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu bio je docent od 1952. godine, od 1958. izvanredni, a od 1962. redoviti profesor fizikalne kemije. Na Fakultetu je bio predstojnik Zavoda za kemiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta (1970.-1978.) i dekan (1959.-1962., 1964.-1966., 1970.-1972.). Od 1966. do 1968. godine bio je predsjednik Hrvatskog kemijskog društva, a od 1998. godine njegov počasni član. Od 1958. do 1974. godine bio je i suradnik Instituta Ruđer Bošković. Usavršavao se u Londonu i Rochesteru (SAD), a  predavao je na sveučilištima u Minneapolisu, Chicagu i Kijevu.

Redoviti član HAZU postao je 1991. godine, a od 1983. godine bio je izvanredni član te od 1975. godine član suradnik. Od 1994. do 2000. godine bio je tajnik Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti te član Predsjedništva HAZU. Bio je i prvi predsjednik Zaklade HAZU od njenog osnutka 1993. pa do 1998. godine.

Akademik Smiljko Ašperger bio je autor je preko 100 publikacija objavljenih u vodećim svjetskim znanstvenim časopisima. Bavio se istraživanjem reakcijskih mehanizama, teorijom reakcije supstitucije, spektrometrijom masa i primjenom stabilnih izotopa u kemiji. Među ostalim sudjelovao je u otkriću sekundarnog α-deuterijskog kinetičkog izotopnog efekta i primijenio ga na studij reakcijskih mehanizama. Zajedno s Karlom Weberom otkrio je negativni kinetički temperaturni koeficijent kod fotooksidacija glicerola i etilen glikola s bikromatom, što je dovelo do otkrića četverovalentnog kroma koji je do tada bio nepoznat.

Akademik Smiljko Ašperger bio je dobitnik nagrade Ruđer Bošković 1967. godine, nagrade za životno djelo u znanosti 1993. godine, nagrade Josip Juraj Strossmayer 1997. godine za najuspješniju knjigu iz područja znanosti Kemijska kinetika i anorganski reakcijski mehanizmi te medalje Božo Težak Hrvatskog kemijskog društva 1998. godine.

Posljednji ispraćaj akademika Ašpergera bit će u utorak, 6. svibnja, u 10.50. iz mrtvačnice na Mirogoju.

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.