Zagreb pun divljih odlagališta smeća

Iako iz Grada uvjeravaju da je na području Zagreba evidentirano 29 divljih odlagališta, ekološke udruge tvrde da ne postoji točan broj ilegalnih odlagališta, a da je najveće Ježdovec sa 750 000 tona otpada.

- Prema našem terenskom radu, u Zagrebu i okolici postoje stotine aktivnih divljih odlagališta, od kojih je desetak velikih, s tisućama kubika otpada, upozorio je predsjednik Udruge Ekologija grada Josip Pavlović.

 Njegova i udruga Zelena akcija tvrde da ne postoji točan broj ilegalnih odlagališta, a da se samo u Ježdovcu, naselju koje pripada gradskoj četvrti Novi Zagreb - zapad, nalazi 750 tisuća tona otpada.

U Zelenoj akciji ističu da se barata s brojkom od 35 većih ilegalnih divljih odlagališta.

Iz Grada Zagreba pak odgovaraju da je lani evidentirano 29 ilegalnih odlagališta, da je u najvećem broju slučajeva riječ o odlaganju miješanog i komunalnog otpada. 

Ističu i da sustavno rade na modernizaciji komunalnog sustava, jačanju nadzora što podrazumijeva, kažu, fizičke prepreke, dronove i video nadzor, ali i stalnu edukaciju građana o pravilnom postupanju s otpadom. 

Svako se onečišćenje može prijaviti, a sustav zaprimanja obavijesti o onečišćenju umrežen je s jedinstvenim sustavom za zaprimanje i sanaciju komunalnih nepravilnosti e-Redar, poručuju iz Grada.

Potpredsjednik Zelene akcije Marko Košak ističe kako je Ježdovec najveće ilegalno odlagalište u kojem se nalazi oko 1200 metara četvornih otpada, odnosno oko 750 000 tona i koji zahtjeva brzu sanaciju.

- Veći dio je zakopan sedam metara u zemlju, a ostalo se nalazi na površini, kaže Košak i dodaje da se tamo "osim građevinskog otpada, namještaja i bijele tehnike, nalazi i opasni otpad od boja, lakova, bačve s kemikalijama, ulja, azbesta, itd.". 

Tvrdi i da sanacija tog otpada treba uključivati temeljitu analizu njegova sastava, njegovo detaljno sortiranje, neutralizaciju opasnih svojstava i adekvatno zbrinjavanje u postrojenjima za oporabu sirovina. Neiskoristiv ostatak, kaže, potrebno je inertizirati za korištenje u sanacijama ili za prekrivanje postojećeg odlagališta.

Iz Grada pak poručuju kako je na području Ježdovca komunalno redarstvo pokrenulo i vodi upravne postupke radi sanacije odlagališta otpada na više zemljišnoknjižnih čestica. Dio zemljišta je i u privatnom vlasništvu.

Iako je Ježdovec hitan, Pavlović ističe da je još hitniji slučaj gudronskih jama na Savici, gdje se, kaže, u zoni vodocrpilišta Petruševec, iz kojeg se opskrbljuje oko 150.000 Zagrepčana, nalazi oko 33.000 tona opasnog otpada.

Iz Grada su na pitanje što se poduzima u vezi tog odlagališta i postoji li plan sanacije odgovorili kako na tom području komunalni redari prilikom nadzora nisu evidentirali nepropisno odlaganje otpada niti osnovu za postupanje komunalnog redarstva. 

Ističu i da je prema podacima Zagrebačkog holdinga, Podružnice Čistoća, prošle godine prikupljeno ukupno 6.202,94 tone otpada za što je potrošeno 4.511.245,67 eura.