Zagreb uključio nove kamere, Ševrović poručuje: Sigurnost prometa nije samo posao policije

Jedan automobil ostavljen na tramvajskoj pruzi može zaustaviti putovanje stotinama ljudi.

Vozilo na zebri ili nogostupu može pješake prisiliti na opasan obilazak. Takve situacije Zagreb od petka, 16. listopada, nadzire kamerama na još 39 lokacija. No mogu li kamere i veće kazne same donijeti sigurniji promet?

O tome su za Radio Sljeme govorili pomoćnik pročelnika za upravljanje i nadzor prometom Mijo Majstorović te izvanredni profesor Fakulteta prometnih znanosti Marko Ševrović. Dok Grad najavljuje daljnje širenje nadzora, Ševrović upozorava da odgovornost za sigurnost moraju preuzeti i drugi dijelovi sustava, od obrazovanja do pravosuđa.

Majstorović: Cilj je spriječiti ponavljanje prekršaja

- Grad širi mrežu nadzornih kamera preko kojih se kontrolira nepropisno parkiranje i zaustavljanje, odnosno da se spriječi pojava takvih događaja i da imamo više reda u prometu, rekao je Mijo Majstorović.

Novim proširenjem broj nadziranih lokacija povećan je sa 180 na 219. Sustav prati prometno redarstvo iz središnjeg upravljačkog mjesta, a bilježe se i pohranjuju fotografije vozila zatečenih u prekršaju. Područja pod nadzorom označena su upozoravajućim pločama.

Među novim lokacijama su raskrižja Savske i Prisavlja, Horvaćanske i Rudeške te Selske i Zagorske. Majstorović objašnjava da su mjesta odabrana analizom prijava građana i dosadašnjih postupanja službi. Namjera je omogućiti bržu reakciju ondje gdje se prekršaji učestalo ponavljaju.

Kamere pritom ne zamjenjuju ophodnje. Prometni redari nastavljaju nadzirati i ostale dijelove Zagreba, a mreža će se, najavljuje, proširivati prema stanju na terenu.

Što gradske kamere smiju nadzirati?

Majstorović naglašava da je sadašnji sustav namijenjen kontroli nepropisnog zaustavljanja i parkiranja. Za nadzor drugih prekršaja, poput prolaska kroz crveno, ostanka u raskrižju ili prekoračenja brzine, Grad bi trebao dobiti dodatne zakonske ovlasti.

- Mrežu pripremamo za onaj trenutak kada će država odlučiti promijeniti Zakon o sigurnosti prometa na cestama te takve ovlasti dopustiti i jedinicama lokalne samouprave koje će onda aktivnije kontrolirati promet, poručio je Mijo Majstorović.

Odvojeno od nadzora parkiranja, u centru za upravljanje prometom prati se i više od 200 semaforiziranih lokacija. Prema njegovim riječima, trajanje zelenih svjetala prilagođava se prometnim potrebama. Kao primjer djelovanja centra izdvojio je razdoblje štrajka u javnom prijevozu, kada je izostanak tramvaja i autobusa dodatno opteretio cestovni promet.

Kad nepropisno parkiranje zaustavi javni prijevoz

Ševrović smatra da nadzor može pridonijeti sigurnosti i protočnosti, a podržava i razlikovanje kazni prema posljedicama prekršaja.

- Nije isto jeste li svojim vozilom blokirali zebru, raskrižje ili tramvaj i time uzrokovali veće poremećaje i smanjenu sigurnost, istaknuo je izvanredni profesor Ševrović.

Upozorava da jedan nepropisno ostavljen automobil može onemogućiti vožnju velikom broju putnika. Dosadašnje sankcije za takve situacije smatra neprimjerenima njihovu učinku.

Prema predstavljenom prijedlogu izmjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kazna za uobičajene prekršaje parkiranja povećala bi se s 30 na 60 eura. Za zaustavljanje ili parkiranje kojim se ugrožava sigurnost ili ometa druge sudionike predviđaju se kazne do 300 eura.

Riječ je o predloženim promjenama. Uključivanje novih kamera ne znači da su povećane kazne već stupile na snagu.

Kamere za brzinu: što je s naglim kočenjem?

U razgovoru se otvorilo i pitanje vozača koji uspore pred kamerom, a zatim ponovno ubrzaju. Profesor Ševrović je pritom izričito govorio o kamerama za mjerenje brzine, koje treba razlikovati od zagrebačkog sustava nadzora parkiranja.

Kaže da takvo ponašanje postoji, ali da ono ne poništava ukupni sigurnosni učinak nadzora.

- Te kamere, uz sve svoje mane, u konačnici pridonose povećanju sigurnosti, ocijenio je Marko Ševrović s Fakulteta prometnih znanosti.

Prema njegovim riječima, dugoročnije promatranje pokazuje trend smanjivanja najtežih stradavanja na hrvatskim cestama, iako pojedine godine mogu odstupati. Zato učinak kamera smatra potrebnim procjenjivati kroz podatke, a ne samo prema ponašanju pojedinog vozača pred uređajem.

Žuti stupići pomažu tramvajima, ali učinak treba izmjeriti

Za fizičko odvajanje tramvajskih koridora Ševrović kaže da ostavlja pozitivan dojam među korisnicima javnog prijevoza. Istodobno priznaje da se takvim zahvatima smanjuje kapacitet za osobne automobile.

Konačnu ocjenu ipak ne želi temeljiti samo na dojmovima.

- Tu nemamo egzaktne podatke jer ta mjerenja, koliko znam, nisu provedena ili, ako se provode, nisu još objavljena, napomenuo je profesor.

Smatra da bi šire ovlasti lokalne samouprave omogućile nadzor zauzimanja prometnih koridora kamerama, pa bi na nekim mjestima fizičke prepreke mogle postati nepotrebne. Upozorava, međutim, da svi gradovi i općine nisu jednako spremni preuzeti takve poslove.

Prema njegovu tumačenju, predstavljeni prijedlog zakonskih izmjena ne donosi široko proširenje ovlasti kakvo zagovara. Njime se, kaže, razjašnjavaju i neka pitanja nadzora parkiranja na trgovima i drugim posebno uređenim prometnim površinama.

"Ostatak sustava ne shvaća svoju preventivnu ulogu"

Ševrović podržava smjer predloženih zakonskih promjena. Navodi da Fakultet prometnih znanosti surađuje s Ministarstvom unutarnjih poslova i policijskim službama te da su predložene mjere oslonjene na istraživanja i iskustva zemalja koje su uspješnije smanjile stradavanje.

Ipak, upozorava da zakon ne može riješiti sve probleme. Uz policijski nadzor, važnima smatra edukaciju djece, dodatno obrazovanje vozača motocikala i djelovanje pravosuđa.

- Policija apsolutno radi svoj posao, ali bojim se da drugi sudionici još uvijek misle da je to posao policije, a nije, tvrdi Ševrović.

Posebno ističe preventivnu odgovornost ostalih dijelova sustava. Sigurnost prometa, smatra, ne počinje i ne završava zaustavljanjem vozača i pisanjem kazne.

Romobili i ozljeđivanje djece traže posebnu pozornost

Govoreći o električnim romobilima, Ševrović upozorava na porast teškog ozljeđivanja djece. Smatra da društvo mora reagirati prije nego što problem dodatno naraste, a očekuje da će tome pridonijeti i predložene zakonske promjene.

Istodobno poziva da se sigurnosni prioriteti određuju prema podacima. Kod smrtnih stradavanja posebno upozorava na motocikliste, čijoj sigurnosti, kaže, treba posvetiti dodatnu pozornost.

Više cesta nije dovoljno za bolji promet

Za dugoročno smanjivanje gužvi potrebno je sagledati kako nastaju svakodnevna putovanja i koliko ih je moguće obaviti bez osobnog automobila.

- Mobilnost u gradu je znanost sama po sebi. Ne možete gledati samo automobile nego cijeli sustav, poručio je profesor Ševrović.

Zagovara više pozornosti prostornom planiranju i pravilima gradnje. Upozorava na sadržaje koji privlače velik broj ljudi, a do kojih se praktično može doći samo automobilom. Takvo planiranje, objašnjava, stvara dodatno prometno opterećenje koje cestovna infrastruktura teško prati.

Rješenje vidi u dostupnijem javnom prijevozu te uvjetima za pješačenje, bicikliranje i druge oblike mobilnosti. Cilj je omogućiti građanima stvaran izbor za odlazak na posao, nastavu ili obavljanje svakodnevnih obveza.

Sve lokacije kamera za nadzor parkiranja dostupne su na ZG geoportalu.

Razgovor Krešimira Vešnika s pomoćnikom pročelnika za upravljanje i nadzor prometom Mijom Majstorovićem te izvanrednim profesorom Fakulteta prometnih znanosti Markom Ševrovićem u programu Radio Sljemena, poslušajte u nastavku.