Znamo li što udišemo? Stižu stroža pravila za čišći zrak na području EU-a

Europski parlament u srijedu je sa 381 glasom za, 225 protiv i 17 suzdržanih usvojio sporazum sa zemljama članicama o novim mjerama za poboljšanje kvalitete zraka na području Europske unije, a sve kako bi zrak bio manje štetan za zdravlje ljudi, prirodne ekosustave i biološku raznolikost.

Podaci govore da je godišnje oko 300 tisuća smrtnih slučajeva u Europskoj uniji izravno povezano s onečišćenim zrakom. Dugoročna izloženost takvom zraku uzrokuje alergije, astmu, kardiovaskularne i bolesti dišnog sustava. Statistički gledano, onečišćeni zrak uzrokuje više smrti od prometnih nesreća. Narušeno zdravlje uzrokovano onečišćenim zrakom izravno utječe i na ekonomiju EU-a - zbog učestalih bolovanja, smanjenih radnih sati i povećanih troškova liječenja.  

Prema novim europskim pravilima najveća dopuštena razina PM2,5 i PM10 čestica te dušičnog i sumpornog dioksida bit će prepolovljena. Europska komisija je još 2022. godine predložila je reviziju europskih pravila o kvaliteti zraka s ambicioznijim ciljevima za 2030., a sve kako bismo 2050-te godine dostigli nultu stopu onečišćenja na teritoriju Unije. Ta nova pravila sredinom tjedna usvojena su u Parlamentu, a države članice pojedinačno mogu zatražiti da se rok do 2030. odgodi za deset godina. 

Kakva je kakvoća zraka u Zagrebu?

Kakvoća zraka u Zagrebu mjeri se svakodnevno, i to na više mjernih točaka u gradu. Jedna od tih mjernih točaka je i u Mirogojskoj ulici, pored Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", gdje se svakodnevno analiziraju svi parametri koji utječu na onečišćenost zraka koji udišemo.

- Industrija, motorizirani promet i grijanje na fosilna goriva najviše utječu na povećanu koncentraciju štetnih lebdećih čestica u zraku, koje uz dugoročnu izloženost ostavljaju negativan utjecaj na naše zdravlje. One najčešće uzrokuju respiratorne probleme, srčane bolesti i pogoršanje bolesti dišnog sustava. Tu onda trebamo uzeti u obzir doba dana i godine, ali i topografski položaj koji utječe na protok zraka pa onečišćenost nikad nije ista na svim točkama u gradu - istaknula je za Europlan voditeljica Odjela za higijenu okoliša Službe za zdravstvenu ekologiju dr.sc. Želimira Cvetković. 

Institut za medicinska istraživanja prati kakvoću zagrebačkog zraka na 6 mjernih postaja u gradu, a DHMZ to čini na njih 4. U zagrebačkom zraku najčešće su prisutne PM2,5 i PM10 lebdeće čestice, ozon te NO2 i SO2. 

- Dušikovi i sumporovi oksidi nastaju izgaranjem fosilnih goriva u prometu i industriji, a također uzrokuju slična zdravstvena stanja kao i lebdeće čestice. Kod povišenih temperatura zraka dolazi i do povišenih koncentracija prizemnog ozona, koji se pojavljuje kao umjetni kemijski spoj. Formira se od fotokemijskih reakcija između hlapljivih organskih spojeva i dušikovih oksida te također negativno utječe na zdravlje, osobito djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika - navodi doktorica Cvetković.

Preporučuje da kod loše ili vrlo loše kvalitete zraka građani izbjegavaju fizičke aktivnosti na otvorenom, a u slučaju izuzetno loše kvalitete zraka boravak na otvorenom trebali bismo svesti na najmanju moguću mjeru. 

Dobra je vijest da su dugogodišnja praćenja kakvoće zraka u Zagrebu pokazala da nam se poboljšava kvaliteta zraka odnosno primjetan je trend smanjenja lebdećih čestica i drugih onečišćujućih tvari u zraku.  Boljem zraku možemo doprinijeti i mi sami - korištenjem javnog gradskog prijevoza i manjim korištenjem fosilnih goriva za grijanje odnosno hlađenje. Jedinicama lokalne samouprave preporučuje se postepeni prelazak na obnovljive izvore energije i pametno urbano planiranje, koje uključuje više pješačkih i biciklističkih zona te više zelenila. 

Ovaj programski sadržaj ostvaren je uz potporu i u suradnji s Europskim parlamentom. Za pripremu i sadržaj objavljenih vijesti odgovoran je isključivo HRT.