Hrvatski radio

Radio Zadar

12:22 / 06.02.2014.

Autor: hina

Uz 80. obljetnicu akademika Petra Šimunovića

HRT logo

HRT logo

Foto: HRT / HRT

Novi broj dvosveščanoga časopisa Odjela za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru "Croatica et slavica Iadertina" (9/I i 9/II), posvećen 80. obljetnici života hrvatskoga jezikoslovca akademika Petra Šimunovića objavilo je Sveučilište u Zadru. Po riječima glavnoga i odgovornog urednika Josipa Lisca ovaj broj časopisa posvećen je hrvatskom jezikoslovcu i velikom onomastičaru, zaslužnom dijalektologu i neumornom leksikografu.

Šimunović je živo osluškivao hrvatski jezik u njegovim bezbrojnim metastazama, istaknuo je Lisac dodavši kako je segnuo u taj svijet te svugdje nalazio imena, kaže profesor dr. Lisac.
Napomenuo je kako je nakon Petra Skoka i Stjepana Ivšića protumačiti hrvatska imena zapravo program rada za cijeli život te dodao kako su Hrvati posebnost po svojim imenima jednako kao što su to po brojnim svojim mjesnim govorima i svom standardnom jeziku.
Petar Šimunović rođen je u Dračevici na otoku Braču 1933., a gotovo cijeli vijek proveo je na Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Objavio je oko 600 priloga, a surađivao u blizu 200 edicija u nas i u svijetu te, kako Lisac ističe, stvorio znanstvene dragulje kao što su "Toponimija otoka Brača", "Hrvatska prezimena" i "Rječnik bračkih čakavskih govora".
U prvom svesku nove "Croatice et slavice Iadertine" o jezikoslovnim temama piše Domagoj Vidović, Josip Lisac, Stjepan Damjanović, Orsat Ligorio, Nikola Vuletić, Dijana Ćurković, Filip Galović, Lina Pliško, Valter Milovan, Artur Bagdasarov i Gordana Čupković.

Tematski se bave ojkonimijom Neretvanske krajine, čakavštinom kao jezikom pismenosti i književnosti od srednjega vijeka do danas, ćirilometodskom jezičnom baštinom, jadranskim etimologijama te etnojezičnim hrvatsko-norveškim paralelama.

O književnim temama pišu Ivan Pederin, Vjekoslav Ćosić, Šimun Musa, Ivan Bošković, Tin Lemac, Josip Užarević, Marko Dragić i Miro Grubić, a oni, uz ino obrađuju francuske izvore i uzore dr. Jakova Čuke, uporišta poezije Viktora Vide te Svetoga Jurja u tradicijskoj baštini Hrvata.

U drugom svesku objavljeni su radovi Roberta Blagonija, Orsata Ligorija, Gorana Filipija i Valtera Milovana, Marine Jemrić, Tatjane Stupin Lukašević, Anastazije Komljenović, Krešimira Bobaša, Mirande Levanat-Peričić, Cvijete Pavlović, Perside Lazarević Di Giacomo, Vesne Nosić te sjećanja na Maju Bošković Stulli, Milku Jauk-Pinhak, Nikolu
Ivanišina i Zorana Kravara.

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.