Cromaris i dugootočni osnovci za obnovu podmorja

Za 15-ak dana učenici Osnovne škole Petar Lorini u Salima na Dugom otoku u mjesnu luku će ubaciti 5 tisuća bio-kugli koje su izradili u sklopu projekta zaštite bioraznolikosti podmorja. U cilju promicanja održive akvakulture, projekt je pokrenuo najveći hrvatski uzgajivač bijele ribe , zadarski Cromaris u skladu sa svojom startegijom održivosti. 70-ak učenika, uz pomoć djelatnika Cromarisa, izrađivalo je tzv. bio kugle od gline i efektivnih mikroorganizama koji se hrane otpadnim tvarima u okolišu.

Mali Dugootočani su s velikim zanimanjem mijesili glinu obogaćenu mikroorganizmima, kaže rukovoditeljica Cromarisovog odjela za istraživanje i razvoj Renata Barić. Nakon što se one osuše i nakon čišćenja saljske luke od krupnog otpada, bio-kugle će u more. Bio-kugle bacale su se u više navrata i na drugim lokacijama u hrvatskom priobalju, Barić podsjeća na način na koji one funkcioniraju :

U dogovoru s ronilačkim klubom najprije će se očistiti saljski porat i onda ćemo kugle ubacivati u čisti porat . Funkcija bio-kugli je razgradnja onoga mulja i obogaćivanje dna s kisikom kako bi se mogle razviti pozitivne bakterije , one će omogućiti ostalim mikroorganizmima razvoj, onda i poslije makroorganizmima i tako potičemo bioraznolikost - kazala je za program Radio Zadra Renata Barić.

Kad će osnovci doznati rezultate projekta?  Kad se porat očisti, uzet ćemo uzorke dna, kugle će se ubaciti, nakon dva mjeseca ponovno radimo analizu dna da vidimo kakav su efekt kugle postigle. Kasnije bismo išli i u neke druge škole, ovisi o rezultatima analiza, a bit će i još edukacija po osnovnim školama - napominje Barić. 

Prva ovakva akcija se održava u Salima jer u dugootočnom akvatoriju Cromaris ima više svojih uzgajališta. Na ovaj način zadarski uzgajivač želi mladima poslati poruku o potrebi očuvanja bioraznolikosti te osigurati dobre odnose s lokalnom zajednicom, ističe Barić. Odjel kojem je na čelu je u proteklih 10-ak godina na tržište izbacio tri nove vrste bijele ribe, nakon orade i brancina, potrošačima se nudi i hama, gof te zubatac. Trenutačno se veliki izazovi pred ovog uzgajivača ribe stavljaju vezano za usavršavanje riblje hrane za nove vrste na kojima rade: 

                   S obzirom da je u Cromarisovoj strategiji održivost, u recepture se sve više uvode sirovine iz kružne ekonomije, koje se koriste od otpadaka riblje prerađivačke industrije, tu priča postaje kompliciranija jer želimo održivost a istovremeno i zadržati nutritivnu kvalitetu proizvoda, tu se ne odstupa, samo se kombinacija sirovina usklađuje - doznali smo od rukovoditeljice Cromarisovog Odjela za istraživanje i razvoj Renate Barić.  

A za par mjeseci doznat ćemo jesu li bio-kugle malih Saljana pročistile mjesnu luku.