Hoće li nova zaobilaznica povećati gužve i uništiti krajolik?

Na javnoj raspravi o planiranom premještanju državne ceste DC306 prema DC8 na području Bilog briga otvorena je oštra polemika o opravdanosti projekta nove zadarske zaobilaznice. Među najistaknutijim govornicima bio je dipl. ing. građevine Luka Birkić, koji je zatražio da se Studija utjecaja na okoliš poništi jer, prema njegovu mišljenju, ne zadovoljava osnovne stručne i pravne kriterije.

Rasprava u Velikoj vijećnici Doma županije okupila je velik broj građana, a dio prisutnih podržao je njegove stavove pljeskom. Birkić je upozorio da se dokument koji je temelj projekta poziva na prijedlog V. izmjena Prostornog plana Grada Zadra, iako taj plan nikada nije stupio na snagu. Štoviše, podsjetio je da su izmjene u međuvremenu povučene iz procedure, a potom i sudski osporene nakon odluke većine u Gradskom vijeću.

U samoj studiji, dodao je, navodi se da su Hrvatske ceste od Grada Zadra zatražile uvrštavanje planirane trase u spomenute izmjene prostornog plana. No Birkić smatra da procjena utjecaja na okoliš mora biti utemeljena na važećoj planskoj dokumentaciji, a ne na prijedlozima koji više nemaju pravnu snagu.

Posebno je problematičnim ocijenio činjenicu da projekt izlazi iz okvira prometnog koridora predviđenog važećim Prostornim planom. Dok je planom predviđena širina od 50 metara, predloženo rješenje s kružnim tokovima značajno proširuje zahvat, na otprilike 100 metara. Zbog toga, zaključio je, postoji ozbiljna sumnja u usklađenost projekta s prostorno-planskim dokumentima.

Birkić je iznio i niz tehničkih podataka kako bi ilustrirao razmjere zahvata. Prema podacima iz studije, više od polovice trase prolazilo bi kroz duboke usjeke, koji na nekim mjestima dosežu i do 20 metara. Istodobno bi se na pojedinim dionicama gradili nasipi visoki do devet i pol metara. Ukupno bi se, prema planu, moralo iskopati gotovo 400 tisuća kubičnih metara materijala, uz dodatno nasipavanje oko 350 tisuća kubika.

Uz troškovnu i tehničku zahtjevnost projekta, upozorio je i na moguće posljedice za promet i okoliš. Smatra da bi nova cesta mogla pogoršati prometne gužve na području Žmirića, dok bi istodobno trajno izmijenila krajobraz i smanjila površine plodnog zemljišta.

Kao prihvatljiviju opciju spomenuo je rješenje o kojem se ranije govorilo u Gradskom vijeću, a koje je predlagao vijećnik Enio Meštrović. Prema toj ideji, zaobilaznica bi bila projektirana takozvanom „vojnom cestom“ preko Musapstana, odnosno ispod šume Musapstan, na području koje je većinom u državnom vlasništvu.

Tijekom rasprave javili su se i stanovnici čije se nekretnine nalaze uz planiranu trasu. Jedna od vlasnica upozorila je da bi izgradnja prometnice značila rušenje restorana Riva te klaonice koja je dio istog poslovnog sustava. Naglasila je da restoran surađuje s brojnim domaćim OPG-ovima te da bi zatvaranje objekta dovelo u pitanje četrdesetak radnih mjesta.

Autori studije pritom su istaknuli da će pristupi poljoprivrednim parcelama biti osigurani novim prilaznim putovima. Birkić je, međutim, naveo da njegova obitelj na tom području ima maslinik sa sedamdesetak stabala i kuću te upozorio i na problem buke. Prema procjenama iz studije, razina buke mogla bi dosezati 68 decibela danju, 65 navečer i 60 noću, što premašuje dopuštene vrijednosti, dok konkretne mjere zaštite nisu predviđene.

Na kraju rasprave građani su poručili da neće odustati od zaštite svojih interesa, a podršku im je dao i vijećnik Enio Meštrović.

U raspravu se uključio i Duško Polovina Lungo, podsjetivši na ranije planove vezane uz postojeću zadarsku zaobilaznicu – Ulicu Hrvatskog sabora. Ta je prometnica, rekao je, izvorno bila zamišljena kao četverotračna, ali je tijekom godina u njezinu koridoru izgrađen velik broj kuća. Spomenuo je i raniju najavu bivšeg direktora Hrvatskih cesta Josipa Škorića da bi ta cesta, nakon izgradnje nove zaobilaznice, mogla prijeći u nadležnost Grada Zadra. Predstavnici gradske uprave nisu sudjelovali na današnjoj javnoj raspravi.