Lokalitet Letavica kao primjer UNESCO-ove najbolje prakse u podvodnoj baštini

Na devetom zasjedanju država članica UNESCO-a 2001., konvencije o zaštiti podvodne kulturne baštine, hrvatska kandidatura Sustava zaštite i upravljanja podvodnom kulturnom baštinom na lokalitetu Letavica prihvaćena je kao primjer UNESCO-ove najbolje prakse u podvodnoj kulturnoj baštini. Na zasjedanju, na kojemu su sudjelovali i predstavnici Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru prihvaćene su i kandidature lokaliteta pličina Velika nedaleko Cavtata i Baron Gautsch.

O tome je na svojim mrežnim stranicama izvijestilo i Ministarstvo kulture RH. Navodi se kako je riječ je o sustavu koji se primjenjuje na zaštićenim podvodnim arheološkim nalazištima i zonama na koje se odnosi postupak i način izdavanja dopuštenja za obavljanje podvodnih aktivnosti u područjima gdje se nalaze podvodna kulturna dobra. Kao „najbolje prakse" smatraju se inicijative poduzete na primjeren način i u skladu s UNESCO-ovom Konvencijom iz 2001. godine koje široj javnosti omogućuju pristup podvodnoj kulturnoj baštini. 

Lokalitet Letavica nedaleko Šimuna na otoku Pagu senzacionalno je otkriće u kojemu je sudjelovao i vlasnik Ronilačkog centra Foka Vedran Dorušić koji i inače sudjeluje u istraživanjima podvodnih nalazišta s arheolozima i drugim stručnjacima.

- Izuzetno smo ponosni na to, jer od dana kada smo pronašli Letavicu promovirali smo tu suradnju ronilačkog turizma, lokalne zajednice i arheologa kao struke. Uvijek smo bili za to da se ne postavi kavez, da bude dostupno roniocima, ali da bude otvoreno i za istraživanja što se pokazalo optimalnim za sve, kaže Dorušić.

Vedranovi prijatelji nedavno su kod otočića Srednja Sestrica kod Sestrunja na 2-3 metra dubine otkrili ostatke keramike, te brodsku konstrukciju.

- Desetak dana nakon toga otišli smo do lokaliteta, izmjerili, slikali i stvarno vidi se brodska konstrukcija, te kamenje usred pijeska što bi mogao biti balastni kamen koji je bio na brodu i u plitkome je „donesena“ keramika. Tako da se vrlo vjerojatno radi o rimskom brodu koji se ondje nasukao, dodaje Dorušić. 

Nalazište su odmah prijavili Konzervatorskom uredu u Zadru, a već koji dan nakon toga uslijedio je pronalazak amfora na 40 metara dubine kod otoka Škarda. 

Dorušić kaže kako je za to čuo od jednog prijatelja još prije dvadesetak godina, ali nije bio u prigodi roniti na tom dijelu Jadrana. Dodaje kako zaista ima amfora, ali je primijetio da je netko, vjerojatno davno, vadio određen broj amfora s toga lokaliteta. 

U svakom slučaju na dva novootkrivena nalazišta itekako će biti posla za podvodne arheologe.