Lov na beskompromiskog borca nevjerojatnih boja

Riba koja se ne lovi često, ili ako se barem do sada još nije našla na vašoj udici učinit će vas neizmjerno zadovoljnim.  Malo je riba koje s atraktivnošću mogu mjeriti s lampugom. Neprestano u pokretu u potrazi za plijenom, ovaj je pučinski lovac na posebnoj meti pasioniranih panulaša svjetskih mora pa tako i naših panulaša.

Lampuga je jedna od onih vrsta čiji ulov uvijek pruža izuzetno zadovoljstvo. Ova je riba zahvaljujući globalnom zatopljenju polako prodrla i do krajnjeg sjevera Jadrana zbog čega su ljubitelji panule sada i u tom dijelu našeg mora jako sretni.

U ribolov na pučinskog lovca

Premda postoji i ona relaksirajuća, da ne kažemo romantična strana ribolova, većina je ribolovnih pohoda usmjerena ipak onom osnovnom cilju – uloviti ribu. Naravno, pritom nikako nije svejedno kakva je i kolika ta riba. Što je ulov veći, a riba atraktivnija, to je i zadovoljstvo kojem svi stremimo veće. A ako je još riječ o ribi koja se ne lovi često, ili se barem do sada još nije našla na vašoj udici tada bi to zadovoljstvo moglo biti doslovno neizmjerno.

A malo je riba koje sa atraktivnošću mogu mjeriti s lampugom. Neprestano u pokretu u potrazi za plijenom, ovaj je pučinski lovac na posebnoj meti pasioniranih panulaša svjetskih mora pa tako i naših panulaša.

Lampuga je jedna od onih vrsta čiji ulov uvijek pruža izuzetno zadovoljstvo. Ova je riba zahvaljujući globalnom zatopljenju polako prodrla i do krajnjeg sjevera Jadrana zbog čega su ljubitelji panule sada i u tom dijelu našeg mora jako sretni.

Lampuga (Coryphaena hippurus, Linnaeus, 1758) je riba iz obitelji Coryphaenidae. U literaturi se obitelj Coryphaenidae često prevodi hrvatskim nazivom skušovke, a što je potpuno pogrešno jer je latinski naziv za obitelj skušovki Scombridae. Činjenica je da obitelj Coryphaenidae još uvijek nema službeni hrvatski naziv ni prijevod.

A lampuga je jedini predstavnik svoje obitelji u Jadranu. Karakteristične je, i možemo reći, jedinstvene građe. Ima dugo i bočno vrlo spljošteno tijelo s vrlo razvijenim perajama od kojih je repna izrazito jaka. Čeljust je u lampuge snažna i velika, što već na prvi pogled odaje beskompromisnog predatora.

Boja uvijek fascinira. S leđne je strane modrikasto–zlatasto–zelenkasta, a s trbušne strane jasno zlatno-srebrna. Sve se ove boje blještavo prelijevaju, zbog čega je mnogi smatraju jednom od najljepše obojenih riba Jadrana. Odrasli primjerci često imaju i niz crnih točkica po trbušnoj strani. Nažalost, vrlo brzo nakon uginuća, sve se te žive boje gase i u najvećem dijelu potpuno nestaju.

Teže i preko 20 kg

Spolno zreli mužjaci na čelu imaju okomito profiliranu 'krestu', karakterističnu izraslinu, koja je kod mladih jedinki i ženki vrlo mala i zaobljena ili je pak uopće nema.

Ta je razlika u obojenosti i općem fizičkom izgledu lampuge u različitim životnim stadijima toliko velika da su znanstvenici svojedobno smatrali da postoji čak 19 različitih vrsta lampuga.

I premda svjetski rekord iznosi 39 kilograma, i premda se povremeno čuje za ulove ostvarene na našem moru teške i preko dvadeset kilograma, lampuga u Jadranu prema službeno potvrđenim znanstvenim podacima naraste do dva metra pri čemu težina nije definirana.

Kao tipičnog predatora toplog mora, lampugu se najuspješnije lovi u toplijem dijelu godine i to na dva načina - panulom i spinningom.

Panula za lampuge je brza površinska, i povlači se brzinom od 5 do 7, a katkad i do 10 milja, no ne više od trideset do pedeset metara za brodom.

Iz praktičnih razloga se u ovakvoj panuli ne lovi iz ruke već se koristi štap s rolom. Štap bi trebao imati minimalnu težinu izbačaja od 50 do 100 grama dok bi rola trebala biti kapaciteta barem 100 m/0,50 mm. Naravno, manji multiplikator klase do 20 libri također će u potpunosti udovoljiti ovakvom lovu.

Osnovna struna u panuli namijenjenoj lampugama ne treba biti deblja od 0,50 milimetara. Fluorokarbonski predvez dužine 2 metra koji se s osnovom spaja preko jakog i pouzdano 'okretnog' zogulina ne bi trebao biti promjera ispod 0,40 milimetara.

Olovno otežanje se u ovoj panuli u principu ne koristi, osim u izuzetno rijetkim situacijama kada se lampuge drže nešto dubljeg mora. Tada se mogu koristiti potapajući elementi poput montažnih olovnica u rasponu od 100 do 300 grama što zavisi o brzini povlačenja. Ukoliko se ipak koriste, treba ih postaviti na osnovnu strunu iznad spojnog zogulina.

Udice koje mogu izdržati žestoku borbu

Udice za lov lampuga moraju izdržati silovit udarac i temperamentnu borbu tako da su idealne kovanice, širine luka 15 do 20 milimetara, kao i trokuke udice sličnih dimenzija.

Lampuga je tipična pelagička vrsta otvorenog Jadrana no često se može naći i u unutrašnjim kanalima. Znatno je brojnija na južnom i srednjem Jadranu gdje se oduvijek smatra stalnim stanovnikom.

Zadržava se isključivo u gornjem sloju mora pri čemu izuzetno rijetko zaranja dublje od desetak metara.

U potrazi za hranom i toplim morem, lampuga prevaljuje izuzetno velike udaljenosti, zbog čega se smatra jednom od najbržih migratorskih pučinskih riba. Najbrojnija je u toplijem dijelu godine, dok se zimi gotovo uopće ne viđa.

Na otvorenom moru su joj glavna hrana pučinska sitna plava riba poput srdela, inčuna i iglica, a u uzobalnom dijelu cipli, koje izuzetno temperamentno i vrlo uspješno proganja katkad zalazeći za njima duboko u luke i marine.

Mrijesti se u proljeće kada se približava vrlo blizu obali.

Lampuga izuzetno brzo raste, prema nekim istraživanjima čak najbrže od svih riba. Životni vijek joj je do 4 godine.

Varalice su prvi alat za lov lampuga i puno je modela kojima se ova riba može uspješno loviti. Budući da nam je lovina površinski lovac, najlovniji su modeli koji mogu izdržati brzo povlačenje u gornjem sloju. To su u prvom redu runneri, sticker bitesi, popperi, varalice tipa kona s lamelastim suknjicama, razne metalne žlice, silikonske lignjice, kao i složene varalice poput teasera ili spinnerbaita.

Varalice moraju biti vidljive

Premda se ulovi mogu ostvariti i dužim modelima, dužina varalica ne bi trebala prelaziti 15 centimetara.

Lampuga je dnevni lovac u lovu se u najvećem broju slučajeva oslanja na vid što znači da bi korištene varalice trebale biti jako vidljive. Sjajni, blještavi modeli s hologramskim uzorcima, strike point točkama i krupnim okom su u priličnoj prednosti nad 'običnim' modelima. Osim toga, ukoliko je varalica opremljena akustičnom komorom s kuckajućim kuglicama, puno će brže i uspješnije privući lampugu nego najblještavije 'gluhe' verzije.

Jedan od uspješnijih trikova kojem pribjegavaju pasionirani panulaši lampuga je lov s vodenom kuglom koja se postavlja neposredno iznad spojnog zogulina. Njena je uloga ista kao i kod bird-teasera u lovu tuna. U povlačenju vodena kugla prska i lupa po površini što provjereno privlači lampuge i sa prilično velike udaljenosti.

Panula se može vući i sa živim ješkama od kojih je najkorištenija iglica i cipal, pri čemu je brzina povlačenja znatno manja, ne iznad 2,5 milje.

Važno je napomenuti da se varalicama ostvaruju brojniji ulovi, dok su ulovi ostvareni živim ješkama manje brojni, ali u prosjeku znatno teži. Najveći ulovi lampuga i na našem moru i u svijetu su u pravilu ostvareni lovom sa živom ješkom.

Mnogi panulaši nakon ulova prve lampuge istu tu lampugu kroz usta i škržne zaklopce zavežu parangalskim konopcem i vuku za brodom na udaljenosti od desetak metara. Na taj način simuliraju živu i slobodnu lampugu koja prati brod. Njena uloga je privlačenje drugih lampuga što se u najvećem broju slučajeva pokazalo kao vrlo uspješna taktika za nasukavanje većeg broja primjeraka.

A u nedostatku ulovljenih lampuga, vrlo efektna može biti i obična zelena plastična boca od mineralne vode, do polovice napunjena morem. Povlačenje takve boce za brodom je vizualno zvučni podražaj koji lampuge itekako dobro čuju i trenutno slijede.

Jedino na što treba pripaziti u ovakvom lovu je činjenica da za brodom vučemo nešto na kratkom konopcu što se u nekom zastoju može omotati oko propele, a što svima može jako zakomplicirati život.

Gdje se zadržavaju lampuge?

Lampuge su društvene ribe što znači da se kreću u manjim jatima. No, kao i većina pelagičkih vrsta, tako se i lampuge rado zadržavaju u blizini krupnijih plutajućih predmeta. Kada se naiđe na takav predmet, bila to građevinska paleta ili samo plutajuća nakupina bilo kakvog otpada, najpraktičnije je usporiti i bez gasa doplutati u blizinu, na domet izbačaja, pa spinningom pokušati ostvariti ulov.

U najvećem broju slučajeva se lampuge zadržavaju ispod ili u neposrednoj blizini takvog predmeta što znači da je idealno varalice zabacivati u neposrednu blizinu tog plutajućeg predmeta i povlačiti ih što je moguće brže. Ukoliko im varalica privuče pažnju, lampuge će je slijediti sve do broda i nerijetko ih napadati neposredno pred izvlačenje što je uvijek izuzetno uzbudljivo, eksplozivno i krajnje dinamično.

Pribor za ovakav lov treba biti usklađen s tehnikom i veličinom očekivane lovine. Varaličarski štap dužine od 2,1 do 2,7 metara, klase 20 libri, uparen s bacačkim multiplikatorom ili jačom rolom kapaciteta 100 m/0,50 mm na koju je namotana struna promjera 0,40 milimetara pravi je izbor za pučinski spinning lampuga. Predvez je obavezno fluorokarbonski, promjera nikada ispod 0,35 milimetara.

Bori se i iskače i iz broda

A najlovnije varalice za ovakav, pučinski spinning su sve metalne žlice, light jigovi, popperi, silikonci otežani jigg glavama, wobbleri, teški, veliki streameri, općenito sve varalice koje se mogu voditi brzo, izlomljenom putanjom u površinskom sloju mora.

Osim trollingom i spinningom, lampuge se katkad, ali rijetko, i u principu uvijek samo slučajno, ulove driftingom ili vertical jiggingom, kao i kančenicom prilikom izvlačenja ili spuštanja sistema.

Zakačena lampuga je strašno borbena i temperamentna riba i u zamaranju pruža vrlo snažan otpor. Na udici u pravilu skače iznad površine, što je uvijek jako dramatičan doživljaj. U pokušaju da se oslobodi iskoristit će sve svoje fizičke potencijale - snagu, okretnost, izdržljivost i agresivnost. To znači da sve do trenutka kada se nađe u podmetaču ili na kuki, a što su neophodna pomagala kada je u pitanju lov ove ribe, konačni ishod nije siguran.

 Pa čak i kad se nađe u brodu, lampuga će pokušati iskoristiti zadnje atome snage za spas. Budući da je klizava i temperamentna, ukoliko ribolovac nije dovoljno oprezan, riba u tome može i uspjeti.

Budući da lampuga nakon uginuća u kratkom vremenu izgubi najveći dio svojih atraktivnih boja, ukoliko se ulov želi zabilježiti kamerom ili fotoaparatom, treba biti brz.

Ulovljenu je lampugu baš kao i većinu pelagičke ribe potrebno odmah otkrviti za što je dovoljno čim prije izvaditi joj škrge. Naime, ako ostane neotkrvljeno, meso lampuge će imati kiselkast okus koji se u slučaju otkrvljivanja u pravilu ni ne osjeća. Inače je sasvim ukusna i jako dobra filetirana pa pečena na žaru, naravno, najprije kožom prema žaru, a potom okrenuta, baš kao što bi se pekao ramstek, kratko, a dobro.