Majstorska cesta na Velebitu bila je inženjerski poduhvat 19. stoljeća

Majstorska cesta, zaštićeno kulturno dobro i jedan od simbola Parka prirode Velebit, uskoro bi trebala u obnovu. Javna ustanova Park prirode Velebit i Hrvatske ceste pripremili su dokumentaciju za sanaciju najoštećenijih i najugroženijih dijelova ceste iz 19. stoljeća, i to na njezinom reprezentativnom dijelu u području Tulovih greda. Prijedlog projekta obnove prijavljen je na Poziv Ministarstva kulture i medija.

Sedam godina trajala je gradnja Majstorske ceste na izuzetno zahtjevnom terenu južnoga Velebita. Otvorena za promet 1832. godine napokon je na prikladan način spojila Liku i Dalmaciju. Bila je inženjersko čudo toga doba, kaže arheologinja Vedrana Glavaš izvenredna profesorica na zadarskom Sveučilištu.

- Pri čemu su i suhozidi i serpentine i potporni zidovi građeni lokalnim materijalima. I baš zbog toga ju smatramo primjerom sklada tehničkog umijeća i prirodnog krajolika, ističe prof. Glavaš. 

Upravo zbog toga obnovu će nadzirati konzervatori iz Zadra i Gospića, kaže ravnatelj Javne ustanove Park prirode Velebit Mario Šaban. Dodaje kako će se obnavljati dionica u duljini od gotovo četiri kilometra.

- Od Kraljičinih vrata do Potpraga, to je jedna dionica koja je bila vjerojatno najteža u izgradnji, koja simbolično se vidi točno ti stari načini gradnje i taj dio bi htjeli da se izradi projektna dokumentacija, kaže Šaban. 

Cesta prati prirodne konture okoliša i to geomorfološki vrlo zahtjevnog terena što svjedoči o iznimnom inženjerskom pothvatu. Naime, nagib rijetko prelazi pet posto što je gotovo današnji standard. Cesta je i u gospodarskom i strateškom smislu bila jako važna tadašnjem austro-ugarskom carstvu.

- Jer je omogućavala učinkovit prijenos robe, ali i komunikaciju između unutrašnjosti i obale preko tog dijela Velebita. Prijelaz preko Velebita nije bio lagan, ali cesta je to na neki način omogućila i stoga je možemo smatrati autoputom tog perioda, naglašava profesorica Glavaš.

Kako je riječ o zaštićenom kulturnom dobru ravnatelj Šaban ističe da bi ta dionica trebala ostati takva kako je tad napravljena, kao simbol cestogradnje na Velebitu.

A tom cestom preko Velebita, koja je turistički izuzetno atraktivna, i danas se koriste mnogobrojni pustolovi.