Manje bolovanja zbog krize, straha ili mjera ministarstva?

Mislim da je glavni razlog smanjenja bolovanja ekonomska kriza u društvu. Puno je ljudi ostalo ili bez posla ili im je posao nesiguran. Imamo situaciju da radnik sa 40 stupnjeva temperature ne želi uzeti uopće bolovanje. Kaže da će uzeti godišnji ili slobodne dane.

Podatak da je u Hrvatskoj prošle godine zabilježeno više od milijun dana bolovanja manje, tumači se kao još jedna posljedica gospodarske krize. Mnogi zaposlenici ne odlaze na bolovanje, i kada bi trebali, zbog straha za posao ili velikih odbitaka na plaći.

"Takvih je primjera sve više, ljudi jednostavno odbijaju otvoriti bolovanje", ističe liječnik obiteljske medicine Miljenko Ljoka:

"Mislim da je glavni razlog ekonomska kriza u društvu, puno je ljudi ostalo ili bez posla ili im je posao nesiguran. Tako da sada imamo situaciju da čovjek sa 40 stupnjeva temperature ne želi uzeti uopće bolovanje. Nego kaže uzet ću godišnji, uzet ću slobodne dane, a bolovanje se ne piše. Mislim ako imate karcinome tu ne možete izbjeći bolovanje iako sam nedavno imao pacijenta koji je najprije uzeo cijeli godišnji potrošio i tek onda otvorio bolovanje."

Ukoliko je suditi prema anketi snimljenoj među Zadranima gotovo svi su odgovorili kako ili nisu koristili bolovanje ili je to bilo zaista vrlo rijetko:

"Ne nisam nikada...rijetko... jeste li bili bolesni ? Jesam, al' moraš ići raditi. Jesam, al' malo.Nikad, ne korsistim bolovanje ja sam gazda... Nikad u životu nisam koristio bolovanje... Ja sam takva. Ja ću odraditi pod temperaturom. Posao se mora obaviti. Obaviš posao, pa onda ideš kući pa se liječiš... Ne, nikada nisam bio na bolovanju... Ja sam pomorac. Mi se ne smijemo razboliti. Radi se pod gripom. Ne smiješ sebi dozvoliti da se razboliš."