Nedostaje matematičara, liječnika, anglista...

Analiza potreba tržišta rada Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazuje da su u Hrvatskoj najdeficitarnija zanimanja u području medicine, matematike, elektrotehnike, strojarstva i računarstva, ali i anglistike i germanistike, dok je u najvećem broju županija identificiran prevelik broj mladih s kvalifikacijama s polja ekonomije i prava u odnosu na potrebe.

Kako bi Hrvatska bila konkurentna na europskim tržištima rada, ali i da bi se riješilo goruće pitanje rasta nezaposlenosti među mladima, potrebno je uskladiti obrazovanje s realnim potrebama tržišta rada, obrazovne ponude usmjeriti prema rastućim sektorima, a upisne kvote i stipendiranje učenika i studenata podrediti trendovima. Na osnovi prognoziranog položaja pojedinih zvanja na tržištu rada i uzevši u obzir podatke o broju već upisanih učenika i studenata, HZZ je izradio preporuke u pogledu povećanja ili smanjenja broja upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe.

Dokument je na današnjoj konferenciji za novinare u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta u Zagrebu predstavio ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić koji je istaknuo kako obrazovna struktura nezaposlenih prijavljenih na HZZ-u pokazuje da je većina suficitarnih zanimanja strukovne prirode - preko 80 posto svih mladih nezaposlenih čine oni koji su završili strukovno obrazovanje. Sve njih treba prekvalificirati, te što prije krenuti u temeljito restrukturiranje strukovnog obrazovanja, napomenuo je ministar.

Što se tiče visokog obrazovanja, liječnici su već godinama na top listi poželjnih zanimanja, a Hrvatskoj u ovom trenutku najviše stručnjaka treba i na polju matematike, elektrotehnike, strojarstva i računarstva, kao i stručnjaka iz polja edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti i logopedije, te anglistike i germanistike.