Hrvatski radio

Radio Zadar

12:41 / 04.09.2014.

Autor: Ante Kolanović

Od 2015. Hrvatska ostaje bez malog ribolova!?

HRT logo

HRT logo

Foto: HRT / HRT

Još je samo tri mjeseca preostalo da se hrvatski europarlamentarci izbore da tzv. mali ribolov, odnosno dnevni izlov do pet kilograma ribe za sve domicilne stanovnike u priobalju i na otocima jadranskog akvatorija i dalje ostane tradicijski alat koji od 1. siječnja iduće godine neće biti u potpunosti zabranjen.

Ako Hrvatska doista pristane slijepo slijediti regulativu EU, ne poštujući specifičnosti jadranske obale, to bi mogao biti još jedan težak udarac hrvatskim otocima. Da pojednostavnimo, primjerice barakude, jednoslojne mreže stajačice od 1. siječnja 2015. trebale bi postati samo lijepa razglednica iz nekih sretnijih bodulskih, primorskih odnosno ribarskih vremena. Kao što je dobro poznato, tradicijskim ribarskim alatima sada se mogu služiti samo oni koji su stariji od 60 godina, uz uvjet da im prihodi u kućanstvu po osobi ne prelaze 1660 kuna. Tako se, naime, prema Mediteranskoj uredbi sprema otočanima i onima koji žive u priobalju. Jedan od otočana koji ne razumije niti prihvaća život bez malog ribolova i koji svaki dan baca barakude ili neke druge jednoslojne mreže kako bi rastegnuo "lancun" od prvog do zadnjeg u mjesecu, je i Ivica Luković, umirovljeni kapetan korvete iz Lukorana na otoku Ugljanu.

    - Gotovo cjelokupno otočko stanovništvo, ako se naši europarlamentarci ne izbore, od 2015. moglo bi loviti samo udicom. Zbog svekolike hrvatske javnosti, bilo bi dobro pojasniti da nije u pitanju nikakva romantika, ribolov iz gušta, ne, ništa u tom smislu. Ovdje je riječ o istinskom pitanju opstanka na otocima, kaže Luković, koji nam je, da bi na neki način dočarao što gubimo, pripremio friške molete na tavu koje je tog jutra ulovio svojim barakudama. Doista, koliko je logično da se uvode restrikcije za one koji za godinu ulove, onoliko koliko, primjerice, jedna koća ulovi u tjedan dana? Uz to, nije manje važno napomenuti da ni približno ne uništavaju morsku floru i faunu kao koće. Da je prevelik kaos te da mnogo toga nije jasno u hrvatskom ribarstvu misli i Slavko Bačić, nekadašnji inspektor za sigurnost plovidbe te bivši član tima za stručno osposobljavanje ribara.

    Vlada je postala zakonodavna i izvršna. Ministru je ostavljeno na volju da sam regulira zakone u ribarstvu, to je nevjerojatno. Propisi su nam, dakle, nikakvi. Kada je 1974. godine doneseni prvi zakon o morskom ribarstvu, u njemu je bilo sadržano sve što je bilo potrebno da bi se dobro razumjelo materiju. Mali ribolov tad se zvao dopunski i tako ga se tretiralo. Sada su toliko toga razbacali, nabacali da se više ne zna što, tko, kako i gdje, da nbe kažem i koga. Ništa nije bilo prepušteno volji pojedinca. Pa kakav je to ministar koji krši hrvatske zakone? Kakav je to čovjek? Gdje on živi?, u nevjerici prevrće očima Bačić. Kako je moguće, pitaju boduli, da je uopće došlo do situacije u kojoj smo se našli? Zašto se o ukidanju malog ribolova, koji je nedvojbeni dio tradicije - raspravlja? Zašto se ne poštuju specifičnosti hrvatske obale i potrebe njezina stanovništva?

    Tražimo, svi otočani traže da te mreže ostanu i dalje u uporabi. Neka ih stave bilo gdje! Pod rekreaciju, sport, zaštitte ih kao tradicionalnu kulturnu baštinu, jer na taj način su preživljavali, hranili se i moji djedovi, preci, svi! To je tradicija preživljavanja na otocima!, revoltiran je Denis Barić, predsjednik Otočnog sabora. Otočani tvrde da bi zabranjivanje malog ribolova bilo isto kao da Slavoncima zabrane odlazak na njivu.

    Pitam vas, kako bi se Slavonac osjećao da mu zabrane ići na njivu? E, neka, molim vas - usporedite upravo te dvije stvari. Nama se zabranjuje da idemo u njivu! Sve se slažem i da treba regulirati način ribolova i količinu i alate, ali ukinuti se jednostavno ne smije! Može EU propisat što god hoće, može i Vlada napisati još jedan beskoristan zakon, ali mi ćemo - ako nikako drukčije, kršit zakon jer mi na njivu moramo ići!, ljutito poručuje Ivica Luković.

    Doista, kako to da se hrvatske vlasti, koja god tri slova to bila, nisu sjetile mali ribolov staviti pod Ministarstvo kulture i istaknuti ga kao svoju tradiciju, kako bi dobile pravo na njegovo zadržavanje bez vremenskog ograničenja? Jer, nije da je to nešto novo - to je napravilo čak 11 članica EU prije nas.

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.