Hrvatski radio

Radio Zadar

Preporuka Darka Blaževića iz Gradske knjižnice: Romano Meštrović - Zadar kao predziđe zapada

22.11.2022.

14:31

Autor: Suzana Dražić

grad Zadar

grad Zadar

Foto: Dino Stanin / Pixsell

Darko Blažević iz Gradske knjižnice jednom mjesečno, vezano za određenu temu, predloži slušateljicama i slušateljima nekoliko naslova. Ovoga puta tema je Dan grada Zadra, a naslov "Zadar kao predziđe Zapada". Zadar je bio najdugovječnija mletačka kolonija i ključ slobodne plovidbe Jadranskim morem.

Žitelji Zadra se kroz svo vrijeme posljednje mletačke uprave nad Zadrom dijeli kao i do tada na građane i stanovnike. Građani se u osnovi dijele na plemenite i pučane. Oni bez igdje ičega, najsiromašniji i oboljeli od neizlječivih bolesti, ostali su potpuno obespravljeni i brigu o njima vodile su karitativne ustanove – u čemu su Zadrani prednjačili u Dalmaciji


U Zadru još susrećemo i stanovnike grada; bili su to ljudi različitih naroda i umijeća, najčešće trgovci i obrtnici koji su se zadržavali kraće ili duže vrijeme, a dolazili su od kojekuda, najviše iz Venecije i Firence; bilo je i Hrvata, obično hrvatskih velikaša te pripadnika nižih zanimanja. Iz Italije su pretežno dolazili obrazovani ljudi kao što su učitelji, notari, liječnici, ljekarnici, svećenici, trgovci, bankari, obrtnici, vojnici itd. Svi su oni bili dobrodošli i uživali su jednaku pravnu sigurnost kao i građani Zadra a na kupovinu nekretnina i što dulji ostanak u gradu s obitelji bili su i poticani raznim, posebno poreznim olakšicama. Zahvaljujući tome broj stanovnika u Zadru nije se bitno promijenio tijekom mletačko – turskih ratova i pomora od raznih kužnih bolesti. 


Svi migranti u Zadar bili su dobrodošli. Oni su donosili svoj jezik, kulturu, vjeru, navike, običaje i zabave. Mnogi od njih prigrlili su Zadar kao svoju domovinu i dali znatan doprinos njegovu razvoju. U gotovo pola milenija posljednje mletačke uprave Zadrani su sačuvali i nadograđivali visoke urbane, zdravstvene, kulturne i obrazovne standarde, svoje običaje, zabavni život, pučka veselja, sportska natjecanja i, dakako, poroke.


U Zadru su se u određeno doba godine održavali i sajmovi, i dalje je najpoznatiji onaj koji se održavao u povodu blagdana sv. Krševana 24. prosinca i trajao, kako je to uređeno Zadarskim statutom, tri dana prije i tri dana poslije blagdana, a 1690. godine odlukom mletačkih vlasti u Zadru je u povodu blagdana Sv. Šime, drugog zadarskog nebeskog patrona, dopušteno održavanje još jednog višednevnog sajma. 


Razlog ovoj odluci najvjerojatnije je sve veći utjecaj sveca na šire izvangradsko područje koje bi se toga dana slilo u Zadar na poklon svecu i znatno povoljnije vremenske prilike u odnosu na vremenske prilike potkraj studenoga. I za ovaj su se sajam prodavačima davale razne povlastice i roba je bila oslobođena svih carinskih i trgovačkih pristojbi. Malo-pomalo ovaj je sajam zasjenio onaj prvi, mnogo stariji.

Svakako treba spomenuti da se u znak sjećanja na bitku kod Lepanta 7. listopada 1571. godine mletačke vlasti na taj dan stoljećima održavale veliku procesiju u Zadru. Pobjeda u bitci kod Lepanta dočekana je s oduševljenjem u čitavoj Europi, crkvena zvona zvonila su neprestano, mislilo se kako je pobjeda otvorila put za protjerivanje osmanlija iz cijele Europe. Još uvijek se diljem Europe, a posebno u Italiji obilježava ova značajna pobjeda u bitci kod Lepanta. Svijet i Europa gotovo i ne poznaje naš udio i doprinos u ovoj pobjedi. 


Pretpostavljam, kaže Blažević, da su i Zadrani zaboravili da je u bitci kod Lepanta u jednom danu iz našeg grada i okolice poginulo oko 1500 ljudi u obrani zapadno-europskih vrijednosti. 


U samoj bitci sudjelovalo je preko 3000 galiota i vojnika iz Zadra od kojih je nestala gotovo polovica. O važnosti ove bitke akademik Grgo Novak piše: „U velikoj pomorskoj bitki kod Lepanta sudjelovali su i naši gradovi i komune koji su bili pod vlašću Venecije, i naše su galije i naši ljudi na njima, koji su se svi odreda vrlo junački borili, doprinijeli pobjedi Mlečana i njihovih saveznika. To su činili ne samo po svojoj dužnosti nego i svjesni da se bore za život svoj i život svojih porodica. Pobjeda kod Lepanta bila je i njihova pobjeda. Ona je zaustavila tursko prodiranje u one hrvatske primorske krajeve koje još nisu bili osvojili i podjarmili. Zbog toga je ona vrlo važan datum u povijesti našeg naroda i naša je dužnost da upoznamo naše sudjelovanje u toj odlučujućoj bitki.“ 

Darko Blažević o naslovu

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.