Prosvjed zbog Crnog brda

Nekoliko stotina mještana Škabrnje, Biljana Donjih i okolnih naselja prosvjedovalo je zbog Crnog brda, otpada iz nekadašnje šibenske Tvornice ferolegura, koji je odložen samo nekoliko desetaka metara od prvih kuća. Ekološki aktivisti i mještani tvrde da imaju nalaze njemačkog laboratorija koji potvrđuju da u troski ima kancerogenih spojeva. Još više ih ljuti, kako su rekli, stajalište Ministarstva da sporni otpad nije opasan za ljudsko zdravlje.

Samo desetak metara od kuće Ljubice Škorić iz Biljana Donjih nalazi se oko 180 tisuća tona otpada iz nekadašnje šibenske tvornice za koji Ministarstvo zaštite okoliša tvrdi da je građevinski materijal, dok mještani i eko-aktivisti tvrde da je riječ o otrovnom otpadu. I sami pogled na "crno brdo" izaziva bojazan.

A, što osjećamo? Sve najgore. Vidit ćete koliko mi je bašta i gustirna daleko od toga,

kaže Ljubica.

Strahuju i mještani okolnih naselja, jer sitnu prašinu troske do njihovih kuća, ali i ekoloških nasada voća i povrća donosi vjetar.

Pogotovo grozd, koji je gust. Kad ga samo otvoriš, unutra sve crni talog. A, to je najvjerojatnije od ovoga. I jako teško se ispire. Tako je i za povrće i sve ostalo što raste. Sve pada na to i bojim se da ostaje u povrću. Ovdje je prije bilo zmija da nisi mogao proći. A sada je nema vidjeti uokolo 400 metara,

rekla su nam dvojica mještana.

Iz Ministarstva zaštite okoliša, kojemu su članovi udruge Eko - Ravni Kotari više puta skretali pozornost na sumnju u kancerogenost, odgovaraju kako nakon nedavnoga inspekcijskoga nalaza nisu pronađeni takvi spojevi. Aktivist Zdravko Belušić im odgovara, kako nalazi njemačkoga i jednog zagrebačkog laboratorija tvrde sasvim suprotno.

To nije građevinski materijal, kako se želi prikazati, nego kancerogeni otpad. U njemu ima nekoliko kancerogenih spojeva, a dva-tri su izrazito kancerogena. To znači da ne smiju biti u prirodi na otvorenome,

upozorava Belušić.

A tvrtki koja je odložila spornu trosku inspekcija je ipak potkraj prošloga tjedna naložila prekrivanje odgovarajućim materijalom kako vjetar ne bi raznosio čestice prašine.

Takav materijal ne može biti na otvorenom prostoru, nego u određenim hangarima. Ukoliko je kraće vrijeme na otvorenom prostoru, mora biti prekriven. I to folijom ispod materijala i posebnom folijom iznad, što tu nije slučaj,

kaže Belušić.

Dok se višegodišnji problem "crnoga brda" ne riješi mještani Ravnih kotara uporno će prosvjedovati. I ne samo zbog toga, nego i lokacije budućega Regionalnog centra za zbrinjavanje otpada, za koji smatraju da mu nije mjesto u srcu ekološke proizvodnje.