S njima rado dijelimo životni prostor

Od kada čovjek podiže građevine, u njegovoj neposrednoj blizini nastanjuju se i „ podstanari" iz životinjskoga svijeta. Neki uz nas žive gotovo neprimjetno, a neke primjećujemo, i rado s njima dijelimo životni prostor.

Brz i okretan let, rašljasti rep s dugim rubnim perima, cvrkut dok sjede na žicama ili rubovima zgrada - naravno riječ je o lastavicama. Iz iste porodice dolaze i piljci, ptice koje se, iako ne tako poznate kao lastavice, od ožujka do rujna, gnijezde u našim gradovima i selima, polažu jaja, odgajaju nove naraštaje ptića, prije nego što na jesen krenu na daleki put, na jug Afrike.

Lastavice i piljci odlični su indikatori stanja ruralnih i urbanih ekosustava. Ove strogo zaštićene vrste, u Hrvatskoj nisu ugrožene, ali u svjetskim razmjerima se ipak bilježi pad njihove  brojnosti  i to najčešće zbog promjena u intenzitetu i načinu korištenja poljoprivrednih površina.

Državni zavod za zaštitu prirode izradio je program praćenja gnijezda lastavica i piljaka. Na području Zadarske županije taj je posao odradila Javna ustanova Natura Jadera.  Stručna voditeljica - Morana Bačić:

       Odabrano je 17 kvadranata u Zadarskoj županiji, svaki kvadrant kilometar puta kilometar, koji obuhvaćaju i ruralna i gradska područja. I onda se šeta i popisuje broj gnijezda lastavica i piljaka, prebrojavaju se ona koja se vide golim okom, upisuje se gdje su, koliko ih je, jesu li aktivna ili ne, jer ima i starih, zapuštenih, pa i slomljenih

U ruralnim predjelima više se cijene lastavice nego u gradovima, njihova gnijezda se čuvaju, a još uvijek kroz poslovice osluškujemo mudrost nekadašnjih ljudi:

       Kuću kućom lastavica čini.

Zbog čega su ove ptice korisne u urbanim područjima?

       Jedu kukce i komarce.

I zato, prije nego što uklonite gnijezdo ovih ptica s balkona zapamtite: lastavice i piljci naši su prirodni saveznici.