Danas se obilježava 34. godišnjica stradanja Škabrnje, jednog od najtežih i najtragičnijih dana u Domovinskom ratu. Škabrnja i ove godine, dostojanstveno i s tugom, ali i ponosom, odašilje poruku – žrtve se nikada neće zaboraviti.
18.11.2025.
06:39
Autor: Filip Buzov
Škabrnja
Foto: Božidar Kolega / Radio Zadar
Danas se obilježava 34. godišnjica stradanja Škabrnje, jednog od najtežih i najtragičnijih dana u Domovinskom ratu. Škabrnja i ove godine, dostojanstveno i s tugom, ali i ponosom, odašilje poruku – žrtve se nikada neće zaboraviti.
U podrumu jedne škabrnjske kuće, među četrdesetak civila koji su se 18. studenoga skrivali od nadolazećeg napada, bila je i tada osamnaestogodišnja Marija Ražov sa svojom majkom. Do podneva su vjerovali da će podrum još neko vrijeme biti njihov jedini zaklon — sve dok se na vratima nisu začuli pucnjevi. Oni koji su prvi izašli, prisjeća se Marija, bili su odmah ubijeni.
- To su bili ljudi s kojima sam odrasla, susjedi koje sam svakodnevno viđala. A da je malo drugačije krenulo, i ja bih ležala među njima, govori Marija, opisujući prizor tijela poredanih jedno do drugoga. Na njih su, kaže, vojnici repetirali puške kao da će ih strijeljati. U jednom je trenutku jedan od njih izgovorio kako je „šteta trošiti metak“ — da ih sve treba poklati. Unatoč prijetnjama, žene i preostale civile nisu ubili, već su ih zarobili i odveli u Benkovac, gdje su ih sljedećega dana pustili da odu preko minskog polja.
Da se nešto sprema, branitelji su znali, no razmjeri onoga što će uslijediti bili su nezamislivi. Prisjeća se toga i branitelj Zoran Gurlica, čija je obitelj također prošla težak ratni put.
Tek kasnije iz brojnih svjedočenja saznao je što su zatočenici prolazili u srpskim kazamatima.
Srpske paravojne snage i pripadnici JNA, potpomognuti tenkovima, topništvom i avijacijom, tog su jutra nemilosrdno krenuli na Škabrnju. Nakon rušilačkog napada, civili i branitelji izvlačili su se iz podruma i kuća, mnogi samo da bi bili brutalno ubijeni i masakrirani. Škabrnja pravdu za svoje žrtve do danas nije dočekala.
- Najveće zlo bilo je to što su ubijali i masakrirali nenaoružane ljude. Porušili su sve domove. To je bila strašna tragedija, poručuje Gurlica. Do kraja Domovinskog rata ovo malo mjesto izgubilo je 86 svojih stanovnika — 86 života za slobodu Hrvatske.
Danas, u njihovu čast, brojna će izaslanstva položiti vijence i zapaliti svijeće. Građani, branitelji i posjetitelji iz cijele zemlje pridružit će se Koloni sjećanja i hodnji do spomen-obilježja masovne grobnice, a potom i na mjesno groblje sv. Luke, gdje će još jednom odati počast svim žrtvama Škabrnje.
prilog Filipa Buzova
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.

Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora
HRVATSKI RADIO
MEĐUNARODNI KANAL
NACIONALNI PROGRAMI