Sve o potrošnji turista u Hrvatskoj, otkriveni novi podaci

Turisti u Hrvatskoj u 2025./2026. godini prosječno su na dan trošili 162 eura ili 15 posto više nego 2022., najdraža aktivnost većinu je plivanje, a 87 posto je jako zadovoljno boravkom, dok su najnezadovoljniji prometom, pokazali su rezultati istraživanja TOMAS predstavljeni u ponedjeljak.

TOMAS 2025./2026. je istraživanje o stavovima i potrošnji turista koje već gotovo 40 godina provodi Institut za turizam što je rijetkost među mediteranskim zemljama, rekao je ravnatelj tog instituta Damir Krešić, naglasivši važnost suradnje s Ministarstvom turizma i sporta te Hrvatskom turističkom zajednicom (HTZ) gdje je predstavljanje i održano.

Zadnji TOMAS rađen je 2022. te se rezultati uspoređuju s tom godinom.

Zrinka Marušić iz Instituta rekla je da je istraživanje provedeno na uzorku od gotovo 15 tisuća turista u plaćenom smještaju s bar jednim noćenjem od travnja 2025. do travnja 2026. te u oko 5.000 smještajnih objekata.

Najveća potrošnja na smještaj, a među strancima najmanje troše Nijemci i Slovenci

Od ukupnih 162 eura dnevne prosječne potrošnje, najveći udio u izdacima od 66 posto odnosi se na smještaj, hranu i piće, a oko 34 posto ostale destinacijske usluge.

U hotelima je potrošnja bila 211 eura po danu, obiteljskom smještaju 158 eura, a u kampovima 113 eura.

Najbolji potrošači su turisti iz SAD-a i UK, s 280 odnosno 248 eura dnevno, a slijede ih turisti iz Španjolske i Skandinavije sa oko 240 eura, dok su najbrojniji strani turisti u Hrvatskoj, Nijemci i Slovenci, prema riječima Zrinke Marušić, među 20-ak ispitanih nacija na dnu ljestvice sa 135 odnosno 127 eura na dan.

U jadranskoj Hrvatskoj, gdje se ostvaruje glavnina turističkog prometa, prosječna dnevna potrošnja bila je ista ukupnoj - 162 eura, a u kontinentalnoj malo više, 164 eura ili 21 posto više nego u istraživanju iz 2022. godine. U jadranskoj je ostvaren i porast gostiju veće kupovne moći na njih 74 posto sa primanjima iznad 4.000 eura, kao i udjel novih gostiju, sa 14 na 22 posto, kao i onih koji dolaze zrakoplovom, sa 12 na 17 posto, uz još uvijek dominantne dolaske cestom.

U kontinentalnom dijelu zemlje zrakoplovom dolazi njih isto kao i prije, 31 posto, te ostaju prosječno 2,8 noćenja, dok je to 2022. bilo 3,4 noćenja, a skratili su se i boravci na Jadranu, s 8,4 na 6,9 noćenja.

Uz plivanje najdraža aktivnost odlazak u restorane koji su kao i trgovina s "natprosječno visokim cijenama"

Od ostalih rezultata, Marušić je istaknula i da je oko 40 posto turista Hrvatskoj visoko obrazovano, da najmlađe goste ima Šibensko-kninska i Ličko-senjska županija, a najstarije Primorsko-goranska i Istarska. Grad Zagreb ima najviše poslovnih gostiju i onih koji traže gradske odmore, dok je u Splitsko-dalmatinskoj županiji najviše turista koji imaju najviša primanja.

Bitnim je izdvojila i veliku lojalnost turista Hrvatskoj, kao i da se o Hrvatskoj prije nego dođu informiraju iz raznih kanala, a u Hrvatskoj su im i dalje važne preporuke domaćina i stanovnika, čiju gostoljubivost i dalje ocjenjuju visokim ocjenama, kao i njih oko 80 posto zadovoljstvu boravkom.

Za razliku od prije sada su zadovoljniji i uređenošću plaža, a osim plivanja, sunca i mora, i na Jadranu i na kontinentu najviše vole obilaziti restorane, njih više od 50 posto, od kojih većina kao i trgovinu odnosno svu izvanspansionsku ponudu ocjenjuju s "natprosječno visokim cijenama.

To je komentirao i ministar Tonči Glavina, rekavši da se sada na tome treba više poraditi.

Važan daljnji rast kvalitete, ulaganja i prilagođavanje trendovima potražnje

"Nedvojbeno je bitan zaključak istraživanja da Hrvatska raste u kvaliteti i da su turisti zadovoljni boravkom, što potvrđuje da sve naše politike idu u dobrom smjeru, koji znači i razvoj dugoročno održivog, cjelogodišnjeg i kvalitetnog turizma. U tome je jako bitna pred i posezona, u kojima se od 2016. do danas turistički promet povećao 60 odnosno 30 posto, a ukupno prihodi od stranih turista za 90 posto", rekao je Glavina.

Poručio je da podizanje kvalitete ostaje i dalje glavni cilj, što znači i nastavak snažnih ulaganja, kao i porast prihoda uz zadovoljstvo stanovnika.

Istraživanje je važnim ocijenio i direktor HTZ-a Kristjan Staničić, jer služi i za kreiranje promotivnih aktivnosti i komunikacije s tržištima.