Hrvatski radio

Radio Zadar

07:38 / 27.05.2022.

Autor: B.Bulić/Radio Zadar

Sve o rolama u sportskom ribolovu

Morske ćakule od 11 i 15

Morske ćakule od 11 i 15

Foto: Boris Bulić / Radio Zadar

Rola je u suvremenom sportskom ribolovu nezaobilazni dio ribolovne opreme. Tek se zanemarivo malo ribolovnih tehnika može prakticirati bez upotrebe role pri čemu se dobar dio tih iznimaka ni ne koristi u morskom ribolovu.

Uloga role je manje-više svima znana. Na njoj se nalazi, s nje silazi i na nju se namata struna. No to je tek krajnje pojednostavljena uloga koja u zavisnosti od tehnike i situacije u kojoj se ribolovac nađe može biti kompliciranija ili jednostavnija.


U spinningu rola služi za kontrolirano otpuštanje i namatanje strune dok život varalicama udahnjuju pokreti štapa.

U surfcastingu je slična stvar s tim da u zavisnosti od kvalitete slaganja strune na kalem u dobrom dijelu ovisi krajnji domet.

No u ribolovu iz barke ili primjerice kod ribolova na fermu, način slaganja strune kao i domet i nisu toliko bitni koliko je bitna kvaliteta prijenosa i kočnice.

O kvaliteti prijenosa ovisi s kolikom će lakoćom rola svladavati otpor ribe u izvlačenju, dok o kvaliteti kočnice ovisi hoće li se riba uopće naći na suhom.

Primjerice, prijenosni omjer ovisi o odnosu broja zupčanika u mehanizmu role, odnosno o odnosu broja zubaca između pogonskog i gonjenog zupčanika. To je kao i s brzinama na bicikli ili, na kraju krajeva, u automobilskom motoru. Naravno, u igri su i kvaliteta korištenog materijala kao i kvaliteta obrade pa se tako s nekim rolama sasvim lako lovi i na dubini od stotinjak metara dok nekima već olovnica od 50 grama predstavlja problem.

Osim toga role s lošijim prijenosnim mehanizmom u pravilu imaju probleme i s osloncima jer se često umjesto kvalitetnih ležajeva na mjestu oslanjanja nalaze teflonski prstenovi i piksne. Rezultat je gotovo uvijek isti. Najprije se javi još veći zazor na zubima zupčanika koji doslovno razvali ležišta i oslonce nakon čega usprkos detaljnom čišćenju i podmazivanju rola ubrzo postaje neupotrebljiva.

Srećom, takve se role lako prepoznaju jer u startu imaju lako uočljiv zazor, a i cijena im je uglavnom prepoznatljivo niska.

A kočnice su na rolama priča za sebe.

Prema položaju razlikujemo prednju kočnicu s oznakom FD što znači front drag i stražnju kočnicu s oznakom RD što znači rear drag. Prednja se kočnica nalazi s gornje strane, u tijelu kalema, dok se stražnja nalazi odozdo, na dnu kućišta. Obje kočnice djeluju na isti način. Zatezanjem pokretača kočnice, pojačava se pritisak na kočione pločice koje se kada se kočnica dotegne do kraja ne bi smjele moći više okretati i proklizavati te na taj način u potpunosti blokirati i proklizavanje kalema.

Što se tiče kvalitete kočnica u odnosu na njihov položaj, premda je princip rada manje-više jednak, većina ribolovca se slaže oko toga da su role sa prednjim kočnicama pouzdanije i to prvenstveno zato jer su kočioni diskovi u pravilu većeg promjera kod prednjih kočnica.

Naime, u kalemu jednostavno ima više prostora dok je kod stražnjih kočnica promjer diskova uvijek znatno manji zbog samih gabarita role.

Upravo se zato kod tehnika kod kojih se ne očekuje veliki fizički napor, poput ribolova plovkom ili ultra light spinninga, češće koriste role sa stražnjom kočnicom, dok se kod tehnika kod koji se očekuje veliko fizičko naprezanje, poput primjerice vertical jigginga, koriste role s prednjom kočnicom.

Osim prednje i stražnje kočnice postoji i borbena kočnica koju je svojevremeno patentirao Shimano. Riječ je o prstenastom nastavku s polužnim izdankom smještenom neposredno iznad stražnje kočnice koji se tijekom borbe s ribom jednostavnim pokretom palca može pomicati lijevo-desno, čime se povećava, odnosno smanjuje, sila kočenja.

No to nije jedini Shimanov patent na području kočnica kod rola. Baitrunnerice, role sa slobodnim hodom špule su u vrlo krakom vremenu nakon pojavljivanja na tržištu postale hit, ponajprije u ribolovu orada na fermu, a onda i u nekim drugim tehnikama. To su role koje u tijelu imaju i prednju i stražnju kočnicu od kojih je uvijek samo jedna aktivna. Tzv. polugom slobodnog hoda špule vrši se odabir kočnice koja će biti aktivna.

Najčešće se koristi tako što se nakon zabacivanja sistema pomicanjem poluge slobodnog hoda špule aktivira stražnja kočnica koja se uglavnom podešava na minimum. U trenutku kada riba prihvati ponuđenu ješku struna će praktički bez otpora silaziti s kalema što je osnovni princip lova na fermu. Kada se želi kontrirati, pomicanjem poluge slobodnog hoda špule se aktivira gornja kočnica koja je ranije ugođena i zategnuta dok se stražnja istovremeno deaktivira. Poluga se osim ručno, može pokrenuti i jednim okretom pogonske ručice čime se također aktivira gornja kočnica.

 I premda je ovaj mehanizam namijenjen prvenstveno lovu čekanjem, tzv, fermama, mnogi ribolovci iz barke koriste ovakve role ponajprije zbog vrlo jednostavnog rasterećenja u slučaju prenamatanja strune.

Uloga kočnice, bez obzira na njen položaj i namjenu vezanu uz tehniku je uvijek ista. Zatezanjem, odnosno otpuštanjem kočnice se ostvaruje mogućnost optimalne zategnutosti sistema u odnosu na nosivost ostalih elemenata, u prvom redu strune i štapa. Najjednostavnije rečeno, u trenutku kada se napetost u zatezanju strune približi gornjoj nosivosti strune, kada bi sve trebalo doći do granice nosivosti i pucanja, kočnica bi trebala proklizati i na taj način sačuvati sistem od pucanja. U tom se trenutku kalem počinje okretati, a maleni opružni komadić lima smješten u unutrašnjosti role ispod kalema, sudarajući se sa zupcima jednako malog zupčanika, počinje kuckati sitnim ali vrlo jasnim cvrkutavim udarima.

A samo ugađanje kočnice se postiže na vrlo jednostavan način. Nakon što se struna provuče kroz sve provodnike na štapu, optereti se opterećenjem koje je blizu gornje granice nosivosti, te se otpuštanjem ili zatezanjem pokretača kočnice, kočnica dovede u položaj laganog proklizavanja. Ovako podešena kočnica će s lakoćom odraditi svoj posao kad se na udici nađe riba veća i teža od krajnje nosivosti pribora.

Mnogi početnici ili manje iskusni ribolovci to podešavanje rade tako što strunu izvlače direktno iz role. Tako podešena kočnica je skoro uvijek pretegnuta što u borbi s ribom može rezultirati pucanjem pribora i gubitkom lovine.

Pa iako bi se moglo reći da je s ovim rečeno sve što se u vezi kočnica može reći ostalo je još nekoliko detalja vrijednih spomena.

Premda ga gotovo nitko ne doživljava kao kočnicu, nepovratni ležaj kojim su opremljene sve suvremene role nije zapravo ništa drugo doli kočnica.

U početku, prije primjene nepovratnih ležajeva, role su bile opremljene 'libericom' poprilično glasnim čegrtavim mehanizmom koji je zaglavljivao zupčanike ne dopuštajući hod unatrag. Tek je pokretanjem poluge bilo moguće oslobađanje kočnice i pokretanje cijelog mehanizma unatrag.

Kod suvremenih je rola sistem ostao isti osim što se umjesto primitivne zupčaste i bučne kočnice danas koristi spomenuti ležaj.

Tako primjerice kod mnogih spinnerskih modela rola hod unatrag uopće nije moguć jer su konstruktori prestali vjerovati u njegovu osnovanost, pogotovo kada je u pitanju morski ribolov.

Potreba za hodom unatrag, i to okretanjem ručice, nastala je na slatkim vodama u ribolovu match i feeder tehnikom. Kod ovih je tehnika ciljana lovina sitnija i srednje krupna riba, no ponekad se tijekom ribolova na udici nađe i krupniji komad koji svojom težinom i borbenošću daleko prelazi granice nosivosti korištenog pribora.

U takvim je trenucima jako važno trenutno rasteretiti pribor za što je popuštanje kočnice bio prespor i rijetko učinkovit način. Oslobađanjem poluge kočnice uz nekoliko jednostavnih okretanja ručice unazad ribolovac bi stekao potrebnu prednost nakon čega je mogao nastaviti kalkulaciju s klasičnom kočnicom.

Naravno, kod nevještih bi se znalo dogoditi da se ručica nekontrolirano vrati natrag što bi najčešće rezultiralo ozljedom lijeve ruke, onim neželjenim 'gnijezdom' na kalemu i gubitkom lovine.

Brze kalkulacije oko sile kočenja sa stacionarnim rolama su u suvremenom morskom ribolovu potrebne samo u spinningu. Sve ostale tehnike u principu ostavljaju dovoljno vremena za standardno spori pristup kočnicama.

Ipak, u prošlosti je bilo više inovativnih pokušaja integriranja kočnica na lakše dostupna 'brza' mjesta.

Prvi takav ozbiljniji pokušaj uradio je 1979. godine Ryobi sa svojim modelom Dyna Fight. Ova je rola na koljenu pogonske ručice imala mali kotačić čijim se zakretanjem moglo popustiti i zategnuti kočnicu bez puštanja ručice.

Odmah iza toga pojavio se Mitchelov model RD Full control koji je uz prihvatnu stopu role imao i jednu polugu koja se mogla tijekom borbe s ribom dohvatiti kažiprstom ruke koja drži štap, te njenim pomicanjem rasteretiti sistem.

Na žalost inovativnih konstruktora, ni jedan ni drugi model nisu dugo opstali na tržištu.

No zato je Shimanov patent spomenute borbene kočnice za brzo rasterećenje sistema i dalje aktualan, barem kod ljubitelja light spinninga i match ribolova.

 A dok se ne pojavi nešto uistinu novo u i učinkovito za sve morske ribolovce i dalje je na snazi zakočen nepovrati ležaj i dobro ugođena kočnica koja će, ako je sve odrađeno kako treba nasukati doslovno sve i jednu ribu koja se nađe na udici.

U odabiru role kod koje se traži savršenstvo kočionog sklopa pažnju treba obratiti na mikropodešavanje. Kočnica mora pratiti proklizavanje strune postepeno bez oscilacija, preskakanja i propusta.

Ukoliko se rola smočila, pored klasičnog sušenja i održavanja, rastavite kočione diskove i posušite ih. Oni moraju biti suhi i nezamašćeni. Nikada ih nemojte podmazivati ni uljem ni mašću.

Kod rola sa stražnjim kočnicama vodite računa da u kućištu ne bude ulja koje se može iscijediti u dno role te tako nauljiti kočnicu.

I za kraj samo još jedno zlatno pravilo: Koju god rolu koristili, s bilo kakvom kočnicom, kada nije u pogonu, kočnicu popustite. Zamoru materijala su jednako podložni modeli od 70 kuna kao i oni od 7 000 kuna.


Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.

Emisija

Morske ćakule

Boris Bulić, većini 'morskih ljudi' poznat po svojim ribolovnim publikacijama vezanima uz more i ribolov, od knjiga, preko časopisa, svaki petak u programu Radio Zadra od 11.15h govori o ribolovnim temama. Emisija je namijenjena svima koji se ribolovnim bave iz razonode, ali i profesionalcima.

Poslušajte u Slušaonici