U Aktualnom satu o referendumima i inicijativama

U prvom ovosezonskom Aktualnom satu analizirali smo kakvi su u Hrvatskoj uvjeti za referendume i građanske inicijative. Osim građanske inicijative Svi za Kalelargu, koju je podržalo gotovo 11 tisuća građana, u Zadru još nije organiziran lokalni referendum. Što se tiče državne razine, trenutačno proživljavamo porođajne muke, zbog kojih su kako ističe sociolog dr.Sven Marcelić, krive dvije najveće stranke HDZ i SDP.

Nakon referenduma o braku, od nedjelje pa sljedeća dva tjedna, birači se mogu izjasniti žele li kroz inicijativu Birajmo zastupnike imenom i prezimenom, da u Sabor uđu sposobni ljudi koji su odgovorni biračima, a ne vođama stranaka - ističe predsjednica udruge U ime obitelji Željka Markić:

   Mi smatramo da su pred nama veliki izazovi i promjene koje se moraju događati u Hrvatskoj, a to je da kvalitetni ljudi koji su odgovorni biračima da dođu u Hrvatski Sabor. - rekla je Markić

     To će ocijeniti hrvatski građani poručila je SDP-ova Omerka Šarić.

    Gđa Markić predlaže da se ljudi biraju imenom i prezimenom. Ja ću podsjetiti da to nije tako. Opet će biti neka lista koju će netko sastaviti bilo da je to stranka ili građanska inicijativa na kojoj će biti određeni broj zastupnika sada je to 14. Ja ne vidim da bi se nešto bitno promijenilo tom inicijativom, osim što priželjkujem da će i moja Vlada napraviti u zakonskom roku napraviti izmjene izbornog zakona da se uvede preferencijalno glasovanje - ističe Šarić.

   Čudno je da se govori samo o preferencijalnom glasovanju, istaknuo je HDZ-ov Željko Lončar te upozorio da se u sklopu ove inicijative želi mijenjati i izborni prag na 3 posto, a zabranjuje predizborno koaliranje i sve to kroz Ustav 

      Čudno je da se govori o samo jednoj stvari, a ne govori se uopće i o ostalim stvarima koje bi se mijenjale ovim referendumom. HDZ svakako podržava preferencijsko glasovanje, definitivno. Međutim, moram se referirati na ono što govori Željka Markić o pravednim i poštenim izborima. Zar od 1990. na ovamo nisu bili pošteni i pravedni izbori - rekao je Lončar ističući kako bui smanjenjem izbornoga praga na tri posto hrvatska politička scena, koja je ionako razmrvljena, bila još i više rascjepkana.

Dr. Sven Marcelić sociolog sa zadarskoga Sveučilišta, ističe da su za aktualan zakon o referedumu krive upravo dvije najveće stranke jer su 2010. promijenile Ustav zbog ulaska u EU, pa se trenutačno može lakše izmijeniti ustav nego na lokalnom referendumu neki urbanistički plan.

    Ono što je tu zapravo problem, jest da ovakav referendum obvezuje na ustavne promjene i dobili bismo time jedan monolitni, zatvoren i nepromjenjiv izborni sustav za koji još ne znamo kako funkcionira i nemamo komparativne elemente ili nisu dovoljno dobri. A zašto u ovome trenutku - zato što se trenutačno može - istaknuo je dr.Marcelić.

A može se i na lokalnom planu, ali iz svoga iskustva Hrvoje Bajlo ističe da građanske inicijative idu teško.

   To je napravljeno jednostavno, a političari su namjerno napravili da buide sve komplicirano. Kao što i sami znate u našem slučaju sve se izvrtilo, izmanipulirali se i nas i ljude koji su potpisali inicijativu - rekao je Bajlo.

  Jednostavno ili ne, bio referendum ili lokalna građanska inicijativa, i referendumski i izborni zakon doživjet će skore promjene. Hoće li to učiniti građani ili će većina u Saboru sama usvojiti neki kompromisni prijedlog, doznat ćemo uskoro.