Samostan Sv.Frane dobitnik Europske oznake baštine

Europska oznaka baštine dodijeljena je sinoć u Bruxellesu, a nagradu za Samostan sv. Frane i Zadar preuzeo je gradonačelnik Šime Erlić sa suradnicima

Sinoćnjom svečanošću dodjele Europske oznake baštine 2026. proslavljeno je 15 godina ove inicijative.

Na događaju su se okupili zastupnici Europskog parlamenta, predstavnici europskih institucija, stručnjaci za kulturnu baštinu, dionici i dobitnici nagrada.

Samostan sv. Frane, odnosno Grad Zadar dobitnik je oznake s partnerima u zajedničkoj prijavi pod nazivom "mjesta mira". Sve nagrađene lokacije, njih 13, ističu se ne samo zbog svog povijesnog značaja, već i zbog svoje predanosti obrazovanju, javnom angažmanu i promicanju europskih vrijednosti, posebno među mlađim generacijama.

“Mjesta mira“ su transnacionalna europska baštinska cjelina koju čini sedam partnerskih lokaliteta iz šest zemalja: Samostan sv. Frane u Zadru (Hrvatska), Park povijesne fontane Kaynardzha (Bugarska), Palača Henriquesa od Alcáçovasa (Portugal), Samostan San Francisco/Povijesni kompleks Alcaices (Španjolska), Kongresna kuća Évora Monte (Portugal), Kuća mira Vasvár (Mađarska) i Dvorac Trencin (Slovačka).

Šime Erlić, gradonačelnik Zadra, obratio se u ime dobitnika, Mjesta mira i Grada Zadra.

"U ovim izazovnim vremenima, ova oznaka i Mjesta mira podsjećaju nas koliko je važno danas sačuvati mir. Povijest nas uči da mir donosi prosperitet, razvoj i rast. U Hrvatskoj i Zadru istinski cijenimo mir jer smo prije samo tri desetljeća imali razorni Domovinski rat. Unatoč tome, Zadar je postao veliki, moderan grad s bogatom kulturnom baštinom. Ali, itekako smo svjesni temelja na kojima su izgrađeni naš grad i Europa. Svjesni smo koliko je bilo važno bilo potpisati Zadarski mirovni ugovor 1358. godine u crkvi sv. Frane. To je bila prekretnica koja je donijela gospodarski, kulturni i politički preporod Dalmaciji, zahvaljujći kojoj se osnovalo naše Sveučilište u Zadru, a od tog vremena datira i škrinja sv. Šime. Sjećanja na bogatu prošlost mogu nam poslužiti kao svjetionik za budućnost.", kazao je Erlić.

Povjerenik za međugeneracijsku pravednost, mlade, kulturu i sport, Glenn Micallef, govoreći na događaju, rekao je: „Ovih 13 novonagrađenih lokacija utjelovljuje najbolje od onoga što predstavlja Europska oznaka baštine (EHL). One odražavaju bogatstvo naše zajedničke povijesti, a svaka označava važnu prekretnicu u izgradnji angažiranog, informiranog i naprednog društva, ukorijenjenog u europskim vrijednostima koje cijenimo. U vrijeme velikih promjena i poremećaja, baština nas usidrava. Pomaže nam da shvatimo odakle dolazimo, da shvatimo gdje smo danas i inspirira nas da izgradimo zajednicu sutrašnjice. Nikada ne bismo trebali podcijeniti značenje i potencijal ovih lokacija: pomaganje građanima da se povežu sa svojim identitetom i vide svoju zajedničku povijest odraženu u mjestima koja EHL prepoznaje.“

Od svog osnutka, EHL je narastao na 80 lokacija u 23 europske zemlje, tvoreći živi muzej Europe koji odražava i raznolikost njezine povijesti i jedinstvo njezinih vrijednosti. Ove lokacije svjedoče o borbama i postignućima, prošlim sukobima i trajnom miru, utjelovljujući načela ljudskog dostojanstva, demokracije, slobode, jednakosti, vladavine prava i ljudskih prava.

Oznaka europske baštine inicijativa je Europske komisije, podržana programom Kreativna Europa i provedena u suradnji s državama članicama sudionicama. Od 2011. godine Europska komisija dosljedno podržava razvoj EHL-a kao vodeće inicijative, jačajući vidljivost zajedničke europske baštine i približavajući njezine priče građanima diljem Europe.

Eduardo Basso, predsjednik Europske mreže mjesta mira (ENPP)., govorio je o transnacionalnom lokalitetu koji okuplja sedam mjesta iz šest država članica Europske unije.

Dodijeljena Oznaka europske baštine, za lokalitete mreže „Mjesta mira“ bitno će doprinijeti povećanju vidljivosti unutar ukupne nacionalne i europske kulturno-povijesne baštine, jačanju kulturnog turizma, s naglaskom na kulturu mira.

Nacionalnu pred-selekciju i nominaciju je potaknulo i tijek projekta podržavalo Ministarstvo kulture i medija, s ravnateljicom Uprave za arhive, knjižnice i muzeje Anuškom Deranjom Crnokić. Samostan sv. Frane uz potporu Grada Zadra i Sveučilišta u Zadru i ostalih obrazovnih i kulturnih ustanova od 2012. godine aktivan je član Europske mreže mjesta mira (European Network of Places of Peace:https://placesofpeace.eu/). Ulogu voditelja ovog projekta ima Grad Zadar, a buduće aktivnosti i programe Samostan sv. Frane provodit će zajednički u suradnji s Gradom Zadrom i Sveučilištem u Zadru, o čemu su ranije potpisali i interni sporazum s ciljem promoviranja kulture mira i promicanja povijesti i kulturne baštine.

U Hrvatskoj su tri nositelja Oznake europske baštine: uz transnacionalnu mrežu „Mjesta mira“ sa Samostanom sv. Frane u Zadru, nositelji te oznake su i Muzej krapinskih neandertalaca s nalazištem Hušnjakovo (od 2016.) i Muzej vučedolske kulture ( od 2022. godine).