U europskom smo vrhu po bacanju hrane u otpad

Možete li zamisliti da se u Europskoj uniji godišnje baca oko 88 milijuna tona hrane? Ako to pretvorimo u novčanu vrijednost, može se usporediti s godišnjim proračunom EU-a za različite programe potpore za sve države članice - podaci su to sa web stranice "Hrana se ne baca" a u eteru Radio Zadra u povodu " Medjunarodnog dana svjesnosti o gubitku i bacanju hrane"  gostovao je direktor " Čistoće" Ivan John Krstičević.

Čak 63 posto Hrvata baca ostatke od pripremljene hrane  dok svaki četvrti ispitanik baca voće i povrće kojem se uz malo znanja o pravilnom čuvanju može produljiti svježina.

Najviše čak 45 posto gradjana hranu baca jer se pokvarila samo zato što kuha previše a sa ostatkom hrane se na zna ili ne želi pozabaviti na vrijeme.

- Postali smo prekomotni, sve više gubimo racionalnost pri kupovini proizvoda i to dogadja impulzivno i neplanski. Povećana količina otpada povećava i posao Čistoće a taj otpad i se ne kompostira i to sve dovodi do posljedica.

Takav višak hrane stvara i opasne plinove kao što je metan.

- Takav plin na odlagalištu je alarm, to je plin nepredvidivih reakcija, dovodi do eksplozija i požara kojih smo imali nekoliko  prošlo ljeto na odlagalištu Diklo. Očekujem otvaranje Centra za gospodarenja otpadom kada ćemo i sanirati problem postojećeg odlagališta.

Zagadjenje okoliša ne dogadja se nekom drugom nego svima upravo zbog nesavjesnog upravljanja viškom hrane.

Za početak sastaviti plan potrebnih namirnica za tjedan, pratiti rokove uporabe otisnute na namirnicama, jedan dan u tjednu očistiti hladnjak kako bi se riješili nepotrebne hrane na vrijeme, nastavlja Krstičević.

- Odvajanje otpada još jedna lekcija koju Zadrani nisu svladali kako treba, napominje prvi čovjek zadarske Čistoće.