- Naše škole su dovoljno opremljene i klimatizirane i nema potrebe za odgodom nastave, kazala je Magaš, dodajući kako je moguće da se eventualno nastava skrati u Osnovnoj školi Šimuna Kožičića Benje, gdje je u dijelu škole u tijeku energetska obnova i još nisu postavljeni klima-uređaji.
No, visoke temperature nisu jedini izazov s kojim se škole susreću na početku nove školske godine. Jedno od pitanja koje se posljednjih godina sve češće postavlja jest i imaju li škole dovoljno nastavnika. Kada je riječ o nastavničkom kadru, škole međusobno surađuju i uspijevaju osigurati zamjene, no problem i dalje predstavljaju deficitarna zanimanja poput matematike, fizike, kemije i biologije.
Magaš ističe kako stručnog kadra na tržištu ima, ali nastavničko zanimanje mnogima nije dovoljno atraktivno, među ostalim i zbog većih mogućnosti zarade u privatnom sektoru. No, novac, kaže, nije jedini razlog zbog kojeg nastavnici odustaju od profesije. Sve veći problem predstavlja i pritisak roditelja.
- Dosta često, pogotovo mlađi roditelji, a rekla bih i moja generacija, tzv. helikopter roditelji, toliko štitimo svoju djecu da od te prevelike zaštićenosti ponekad ne pustimo djecu da budu djeca, da naprave pokoju nepodopštinu. To je sasvim u redu i tome i nastavnici trebaju pristupiti na takav način. Tu kao društvo trebamo biti puno fleksibilniji, trebamo imati povjerenje u struku. Roditelj mora isto tako prihvatiti da je on suradnik. Često znam reći, možda i nepopularno, nismo partneri jer odgojitelj ili profesor, nastavnik i ravnatelj imaju i onu pravnu odgovornost za sve što se događa u instituciji. Često tu moramo shvatiti tko ima koliko odgovornosti i tko ima i u kojoj mjeri prava, kazala je Magaš.
Upravo se na temu roditeljskih očekivanja nadovezala i priča o ocjenama, odnosno pritisku da djeca moraju biti odlikaši. Magaš smatra da se u toj utrci često zaboravlja ono najvažnije – da djeca, kao i odrasli, imaju pravo na umor, pogrešku i lošiji dan.
- I kad smo kod tih nekih ambicija roditelja, pogotovo ovih koji streme 5.0, često sam znala roditeljima reći: recite mi, je li vi svaki dan kuhate ručak savršeno, probudite se sretni, prpošni, kuhate... Je li svaki dan na poslu odradite posao savršeno, nemate umore i ostalo? I onda me gledaju, pa ne. Ja kažem, pa tako i vaše dijete. Ima pravo i biti umorno, ima pravo i pogriješiti. Ocjene su od jedan do pet. Dobar je dobar, poručila je Magaš.
Ipak, bez obzira na pritiske s kojima se obrazovni sustav susreće, početak nove školske godine u Zadru donosi i dobre vijesti koje potvrđuju pozitivne brojke. U zadarskim osnovnim školama bit će oko 7000 učenika, a među njima 790 prvašića. Za 163 učenika kojima je rješenjem dodijeljen pomoćnik u nastavi pomoćnici će biti osigurani već prvog dana škole, a očekuje se i povećanje tog broja jer je postupak izdavanja rješenja još u tijeku.
Uz organizaciju nastave i osiguravanje kadra, zadarsko školstvo prolazi i kroz jedan od najvećih investicijskih ciklusa. Grad Zadar istodobno gradi nove škole, nadograđuje postojeće i ulaže u obnovu školskih objekata.
- Potpuno nova škola ići će na Crvenim kućama, gdje zapravo i zajedno sa Smiljevcom imamo i nove vrtiće. Jednako tako, Murvica-Briševo dobit će potpuno novu školu, na Plovaniji će biti nova škola, a trenutno su projekti koji idu prema realizaciji i nadogradnja Osnovne škole Krune Krstića, nadogradnja i završetak energetske obnove Osnovne škole Šimuna Kožičića Benje.
- Niz je još drugih aktivnosti što se tiče naših otoka. Trenutno je u tijeku i obnova bespovratnim sredstvima našeg Ministarstva regionalnog razvoja i EU na otocima, tako da se i tamo tri škole potpuno obnavljaju. To su Silba, Veli Iž i Olib. Jednako tako, postavljaju se solarni paneli tamo gdje je najbolja insolacija, odnosno većina je već završena. Na Zadarskim otocima i Smiljevcu postavljeni su i na tri područna objekta Dječjeg vrtića Radost solarni paneli, istaknula je Magaš.
Jedan od važnijih ciljeva novih ulaganja je i rasterećenje postojećih škola. Nova škola na Crvenim kućama trebala bi u tome imati važnu ulogu, no, kako objašnjava Magaš, promjene se ne mogu promatrati samo kroz jednu školu jer se istodobno mijenja cijela mreža obrazovnih ustanova.
- Dio učenika sa Smiljevca, naravno, veći dio će rasteretiti ta škola na Crvenim kućama. Međutim, potrebna nam je i Murvica-Briševo, obzirom na to da naši učenici iz područnih škola idu u naše gradske škole. S druge strane, dio će povući i Stanovi, Zadarski otoci, Krune Krstića, tako da se stvara jedna mreža školskih ustanova na području grada, rekla je Magaš.
U toj mreži važnu ulogu ima i produženi boravak, koji je danas roditeljima jedan od važnijih kriterija pri odabiru škole. Ove će godine biti organiziran u svim zadarskim osnovnim školama, kroz 46 skupina za oko 1150 djece. Troškove funkcioniranja produženog boravka i plaće djelatnika pokriva Grad Zadar, pa roditelji nemaju dodatnih troškova za sam program.
Novi ciklus ulaganja nastavlja se i u predškolskom sustavu. U zadarskim gradskim vrtićima već je ovog rujna upisano 160 djece više, a do kraja godine očekuje se ukupno 446 novih mjesta. Magaš ističe kako je Grad, zahvaljujući suradnji s privatnim vrtićima, uspio osigurati mjesto za svu djecu. Nakon povećanja kapaciteta slijedi i reorganizacija postojećih vrtića kako bi se uskladili s državnim pedagoškim standardom, u brojkama je to 600 djece i maksimalno 30 skupina.
- Veseli nas i to što ćemo tijekom, već zapravo do kraja ove godine, završiti novi objekt i na Smiljevcu, Crvenim kućama. Pčelica će, moguće, biti gotova do kraja ove godine, a možda i u siječnju, istaknula je.
Sve je to, dodaje Magaš, dio šire slike ulaganja u sustav koji bi trebao biti prilagođen i djeci i roditeljima. A upravo djeca, njihova dobrobit i razvoj trebali bi ostati u središtu cijelog sustava.
Na pitanje o poruci učenicima za početak nove školske godine, pročelnica je bila kratka i jasna:
- Budite dobri ljudi, budite kreativni, radoznali, propitujte i samo znatiželjnim očima promatrajte svijet.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.