Iz županijskog Zavoda za javno zdravstvo ističu kako se broj srčanih i moždanih udara u Zadarskoj županiji kontinuirano smanjuje zadnjih 20 godina, pa tako imamo pad umrlih od ishemijskih bolesti srca sa 350 na 200, a od cerebrovaskularnih bolesti sa 300 na 150 umrlih. U ukupno umrlima od kardiovaskularnih bolesti u ZŽ 9% osoba je mlađe od 65 godina.
Iz ŽZJZ pozivaju na zajedničko obilježavanje Svjetskog dana srca
u ponedjeljak 29. 9. 2025. godine
od 11 do 12 sati
ispred zgrade Zavoda za javno zdravstvo Zadar, Ljudevita Posavskog 7A, 23000 Zadar (zgrada nove Poliklinike, zapadni ulaz).
Svima zainteresiranima besplatno
mjerenje šećera u krvi i krvnog tlaka te podijela edukativne brošure.
Svake godine 29. rujna obilježava se Svjetski dan srca. Utemeljila ga je Svjetska kardiološka federacija 2000. godine. Glavni cilj je informirati što veći broj ljudi širom svijeta kako su bolesti srca i moždani udar vodeći svjetski uzroci smrti koji se mogu prevenirati, a ipak godišnje u svijetu odnose 19,8 milijuna života i čine 32% u ukupno umrlima. Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti i u EU (1,68 milijuna) te čine 33% umrlih.
Obilježavanjem Svjetskog dana srca želimo ukazati da se najmanje 80% prijevremenih smrti od kardiovaskularnih bolesti može izbjeći, ako se kontroliraju četiri glavna faktora rizika. To su nezdrava prehrana, tjelesna neaktivnost i štetna uporaba alkohola i duhana.
Kardiovaskularne bolesti u Zadarskoj županiji
Analizirajući podatke o broju oboljelih i umrlih u Zadarskoj županiji uočeno je da svaka treća osoba umire od kardiovaskularnih bolesti, u bolničkom liječenju čine 14% liječenih, a u djelatnosti dnevne bolnice 7%.
Posljednjih 20-ak godina broj umrlih od kardiovaskularnih bolesti u Zadarskoj županiji se kreće od 700 do 800 umrlih godišnje. U ovoj skupini bolesti najučestaliji su srčani (ishemijske bolesti srca) i moždani udar (cerebrovaskularne bolesti). Broj srčanih i moždanih udara u Zadarskoj županiji se kontinuirano smanjuje zadnjih 20 godina, pa tako imamo pad umrlih od ishemijskih bolesti srca sa 350 na 200, a od cerebrovaskularnih bolesti sa 300 na 150 umrlih. U ukupno umrlima od kardiovaskularnih bolesti u ZŽ 9% osoba je mlađe od 65 godina.
Povišeni rizik za kardiovaskularne bolesti imaju osobe sa neliječenim visokim krvnim tlakom i oni koji boluju od šećerne bolesti, ukoliko je bolest slabo kontrolirana.
Visok krvni tlak jedan je od glavnih čimbenika rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti.
Naziva se "tihim ubojicom" jer obično nije praćen upozoravajućim znakovima ili simptomima te mnogi i ne znaju da ga imaju.
Neprepoznata i neliječena šećerna bolest predstavlja povišen rizik za nastanak bolesti srca i moždani udar.
Kako možemo smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti?
Pokušajte najmanje 5 puta tjedno po 30 minuta biti umjereno tjelesno aktivni.
Smanjite unos zaslađenih pića i voćnih sokova – radije odaberite vodu ili nezaslađene sokove.
Zamijenite slatke, zašećerene deserte svježim voćem i orašastim plodovima.
Pokušajte pojesti 5 porcija povrća i voća dnevno – svježeg, zamrznutog, konzerviranog ili sušenog (1 porcija = količina pune šake).
Obroke planirajte prema mediteranskom načinu prehrane (više ribe, povrća, maslinovog ulja, začinskog bilja…).
Pokušajte ograničiti unos industrijski prerađene i gotove hrane koja često sadrži više nezdravih soli, šećera i masti.
Pripremite kod kuće sebi i ukućanima zdrave obroke za školu ili posao.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.
