Znanstvenici o otpadu

Sekcija za gospodarenje otpadom Znanstvenog vijeća za zaštitu prirode HAZU-a organizirala je tribinu o Mehaničko - biološkoj obradi otpada u cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom

Iako je Centar za gospodarenje otpadom Zadarske županije, koji bi trebao imati i MBO - postrojenje, vruća tema posljednjih mjeseci, na tribini o Mehaničko - biološkoj obradi otpada bilo je malo zainteresiranih. U raspravi se uglavnom izražavalo nezadovoljstvo izabranom lokacijom, u Binjanima Donjim, a iz publike se čulo pitanje - jesmo li se mogli odlučiti za model "bez deponija", odnosno oporabu otpada. Odavno su poznate "čipirane" kante za koristan otpad i brojne stimulacije za odvojeno odlaganje i prkupljanje smeća. Međutim, kako je rekao ing. Renato Šarc - čak i da odvojeno prikupljamo sirovine koje se mogu reciklirati, ostat će barem 30 posto otpada koji će se morati obraditi.

Predloženo MBO postrojenje ne isključuje ekološku poljoprivredu u svojoj blizini i ekonomski je najprihvatljiviji način da se riješimo deponija kojih je u Zadarskoj županiji 11 - plus, još 200-tinjak divljih deponija - čulo se na tribini koju je organizirala Sekcija za gospodarenje otpadom Znanstvenog vijeća za zaštitu prirode HAZU-a.

Akademik Franjo Tomić, u razgovoru za Radio Zadar je istaknuo: "Mehaničko-biološka obrada u sebi sadrži prvo svega sortiranje, reciklažu, a onda obradu u svrhu proizvodnje goriva iz otpada. Dakako da je potrebno reciklirati sav iskoristiv dio kućanskog otpada: metale, staklo, papir, plastiku".

U Europskoj uniji trenutačno radi 330 MBO-postrojenja. Godišnji prosjek povećanja odvojenog prikupljanja otpada u EU iznosi 3,5 %. Ing. Renato Šarc, koji je na okruglom stolu govorio o cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom optimistično očekuje kako će se u Hrvatskoj do 2020. godine odvojeno sakupljati i reciklirati 50 % otpada. No, uvijek će biti otpada koji se neće moći oporabljivati, a od mnogobrojnih tehnologija prerade Hrvatska se odlučila za MBO, rekao je Šarc.

-"Mehaničko-biološko postrojenje (MBO) tehnološka je i kontrolirana kombinacija mehaničkih i bioloških procesa za obradu otpada radi odvajanja korisnih materijala, proizvodnje alternativnog goriva te mikrobiološke razgradnje preostalih organskih tvari. Organizacijske, tehnološke i ostale mjere osiguravaju kontroliranu kontrolu emisija iz svih dijelova postrojenja"

U diskusiji, iz publike je u više komentara izražena sumnja - hoće li se u samoj izgradnji, a kasnije i u radu takvoga postrojenja (čija je gradnja predviđena u sklopu Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije) primjenjivati ekološki standardi.

"Zadar je već 'opečen' s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda kod gradskog groblja" – čulo se u raspravi.  

Znanstvenici koji su sudjelovali na skupu jednoglasno su se složili kako nema ugroze od MBO postrojenja za vodu, tlo i zrak. Ipak, naglasili su, pod uvjetom da se poštuju strogi standardi ne koje obvezuje čitav niz zakona, propisa, pravilnika.

Na pitanje – zašto među panelistima, uvaženim doktorima znanosti ne sjedi i fizikalni kemičar dr. Stanko Uršić koji zagovara sasvim drukčiji koncept sustava gospodarenja otpadom – odgovor je izostao.