Župan Bilaver i Društvo arhitekata Zadra nastavljaju dijalog o razvoju obalnog pojasa i ključnih prostora

Predstavnici Društva arhitekata Zadra sastali su se sa županom Josipom Bilaverom i suradnicima kako bi nastavili razgovore o razvoju važnih prostora u Zadru i Zadarskoj županiji.

Na sastanku je naglašeno da se obala i urbani prostori trebaju promatrati u cjelini, a ne kroz fragmentirane intervencije. Predstavnici Društva istaknuli su važnost uključivanja arhitektonske i urbanističke struke već u ranim fazama planiranja, kako bi se projekti razvijali strateški, fazno i kroz otvorene postupke poput javnih natječaja.

Kao pozitivan primjer istaknuti su projekti Morskih orgulja i Pozdrava Suncu, koji pokazuju kako arhitektura može nadmašiti osnovnu funkciju te prostoru i gradu donijeti novu vrijednost i identitet.

Glavna tema sastanka bio je projekt uređenja uvala Dražanica – Maestral, koji se već dulje vrijeme nalazi u zastoju zbog administrativnih i financijskih prepreka. Tijekom sastanka ravnatelj Županijske lučke uprave Zadar Davor Škibola i direktor tvrtke Obala Split Goran Vego upoznali su sudionike sa tijekom i dosadašnjim aktivnostima projekta, naglašavajući njegovu važnost za komunalne i gospodarske potrebe.

Župan Bilaver istaknuo je važnost uključivanja svih relevantnih aktera, tako i arhitekata u proces te poručio kako čekanje nije opcija, već zajednički rad i dijalog. Posebno je pozvao arhitekte da se svojim savjetima uključe i u izmjene i dopune prostornog plana Zadarske županije, čime bi njihovo stručno mišljenje doprinijelo strateškom razvoju prostora i kvaliteti budućih projekata.

Predstavnici Društva arhitekata naglasili su da žele sudjelovati savjetodavno – kroz konzultacije, prijedloge i strateške smjernice.

Sudionici su se složili da ovakvi sastanci trebaju biti kontinuirani, a kao dodatni iskorak predloženo je i održavanje konferencije odnosno panel rasprave na kojoj bi se raspravljalo o aktualnim temama razvoja prostora u županiji.

Nazočni predstavnici Društva arhitekata zaključili su da cijeli proces može poslužiti kao „škola suradnje“ – primjer kako zajedničkim snagama unaprijediti javni prostor i kvalitetu života građana.