Barkajol Berto Gregov: Od Đige do Poluotoka turisti ponekad žele pokušati veslati i sami!

Zadarski barkajoli jedinstveni su na Jadranu. Narančasta barka stoljećima prevozi građane i posjetitelje sa Đige na Poluotok, a s vremenom su postali i jedan od simbola našega grada. O njima je snimljen film, zanimljivi su i stranim medijima, pa je u svijet već nekoliko puta otišla slika naših barkajola, koji su uspjeli održati ovu tradiciju unatoč izazovima modernog doba. 

Zadrani su nekoć puno više koristili barku kao prijevozno sredstvo do grada. Barkajol Berto Gregov sjeća se vremena kad su radile po dvije barke ljeti, a i zimi je bilo puno više posla. 

Danas je barka više atrakcija, a manje je koriste građani kako bi uštedili vrijeme do posla, studenti do fakulteta ili školarci do škole.

Danas s tri barke upravlja četiri stalna barkajola i jedan koji „uskače” po potrebi kroz turističku sezoni, a nekad je, prisjeća se Berto, bilo šest barki i čak osam barkajola.

Turistička je sezona najzanimljivija za barkajole, a ova je, kaže Berto, bila nešto slabija od proteklih. Neki su mjeseci - recimo svibanj, lipanj i srpanj bili slabiji. Kolovoz je bio zadovoljavajuć, a nadamo se da će i u rujnu biti dosta prometa. Gostiju je bilo, dodaje Berto, svakakvih - siromašnih i onih bolje stojećih. Najviše je bilo Europljana - Nijemaca nešto manje nego inače, bilo je dosta Francuza... Vrijeme je poslužilo, bilo je samo dva pljuska u kolovozu. 

Vožnja barkom ove je godine poskupila. Prije nekoliko godina, vožnja barkom iznosila je 6,00 kuna. Cijena je prošle godine podignuta na 7,00 kuna, a ove godine – barkom se možete voziti za 1,00 euro. 

Kako na nove cijene reagiraju strani i domaći gosti, a kako Zadrani? 

Kako se postaje barkajol?

Ovaj posao prenosi se s oca na sina, ali znalo se dogoditi, kaže Berto, da se mladi ljudi javljaju za rad na barci. Berto je barkajolom postao 1993., prvo je svome ocu barkajolu pomagao, a sada je već 30 godina rada iza njega.

Uz oca sam počeo. Na početku me zvao - hajde, sine, odradi jedan ili dva sata, pomalo veslaš, naučiš posao i posao se tako prenosi s koljena na koljeno - priča nam Berto.

Posao barkajola nije nimalo jednostavan. Ima svojih dobrih i loših strana, kaže Berto. Raditi s ljudima zna biti teško, ali je i zadovoljstvo imati priliku upoznati različite ljude iz različitih krajeva svijeta. Koliko đireva u danu napravi, Berto nikad nije brojio, pogotovo ne ljeti kad prometa ima puno. Ali, u nekih trideset minuta, koliko je trajalo naše druženje s Bertom, prešli smo sa Đige do Poluotoka i natrag desetak puta. 

Poslušajte razgovor s barkajolom Bertom Gregovom: