Svestran književnik koji piše poeziju, romane, novele, drame i feljtone, najpoznatiji po slavnom romanu "Zagrepčanka" koji je ovih dana doživio četrnaesto izdanje, i u „plitkoj dubokoj starosti", kako je sam naziva, objavljuje nove naslove. "Drvo djetinjstva, drvosječa nisam", knjiga objavljena ovih dana, memoarska je proza povratka u razdoblje od 1938. do 1956.
Branislav Glumac odgovorio je na pitanje otkuda potreba da se vrati u najranije doba života i što za njega predstavlja djetinjstvo.
- Djetinjstvo je zbir činjenica. Fikcije je tu vrlo malo. Djetinjstvo postaje fikcijom kad ostarimo i kad su nam te slike u našoj glavi nestvarne. Ne postoje, a zapravo postoje.
Glumac smatra da je njemu djetinjstvo jedno od temeljnih stijena života.
- Ako parafraziramo ono što je Tolstoj rekao o brakovima i primijenimo to na djetinjstvo, slobodno možemo reći da je svako sretno djetinjstvo slično, a svako nesretno nesretno je na svoj način. Sva djetinjstva imaju svoj okvir, a čine ga roditelji. Imaš li dobre roditelje, imat ćeš dobro djetinjstvo. Ja sam imao odlične roditelje, oni su mi podarili i slobodu, koja je uvijek bila i malo zauzdana, ali nikad nije bio vršen teror nad njom, a još manje diktatura. Zahvaljujem i danas roditeljima na tome jer sam čovjek neke slobode, u svim, pa i u ovim društvenim trenucima. Ta rana sloboda daje zapravo, ili poentira, sve one kasne slobode kad odrastemo. Vrlo je važan taj stup djetinjstva.
Emisiju Na treći pogled možete poslušati u ponedjeljak 7. listopada u 23:00 h i reprizno u četvrtak 10.listopada u 16 sati.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.