U emisiji Era bestselera autor Neven Kepeski postavlja pitanje kako funkcioniraju hrvatske knjižare odnosno hrvatsko knjižarsko tržište a odgovore pokušava naći s Sandrom Pocrnić Mlakar, urednicom i nakladnicom u nakladničkoj kući Beletra, Matijom Fojsom direktorom knjižarskog lanca Hoću knjigu i Nenadom Bartolčićem, glavnim uredniku portala za knjigu i kulturu modernavremena.hr i autorom web stranice toplistaknjiga.hr.
James Peterson, američki pisac koji je u karijeri objavio više od 200 knjiga i prodao ih u nevjerojatnih 400 milijuna primjeraka, i ove je godine - u predbožićno vrijeme - odlučio odvojiti više od 2 milijuna dolara i sa po 500 dolara bonusa nagraditi 500 zaposlenika u 600 neovisnih knjižara širom SAD-a. Na ovaj tip blagdanskoga darivanja prodavača u knjižarama Peterson se odlučio još 2015. tako da je na to dosad utrošio gotovo 20 milijuna dolara svoje osobne imovine, i sve to u namjeri da usmjeri pozornost američke javnosti na knjižare, važnost knjižara i knjižara, kao i na važnost čitanja.
Koliko knjižare pridonose razvoju čitateljske kulture u nas? Ima li ih u Hrvatskoj dovoljno? Koliko se zapravo knjige kupuju, a koliko posuđuju? Jesu li knjige u Hrvatskoj preskupe? U kakvom su odnosu knjižare i knjižnice? Kako knjižare surađuju s nakladnicima, a kako pak nakladnici s knjižarama?
Iako neki od domaćih autora postižu velike naklade nema strategije u razvijanje većeg broja njih pogotovo onih koji pišu žanrove poput krimića i ljubavnih romana misli Sandra Pocrnić Mlakar, urednica i nakladnica u nakladničkoj kući Beletra.
-Mislim da je važno razvijati autore jer mi se čini da je domaći autor u knjižarama dosta zapostavljen a oni pišu i popularne žanrove poput krimića i ljubavnih romana. Nema ga u izlozima, na istaknutim policama . Ja sam uvjerena da je domaći autor ono što aktivira širu publiku. Mediji slabo prate te autore. Njihova je funkcija nekad bila informacija, edukacija i zabava a od toga je ostao samo senzacionalizam.
Problem je i u neizbalansiranosti tržišta smatra Nenad Bartolčić, glavni urednik portala za knjigu i kulturu modernavremena.hr i autor web stranice toplistaknjiga.hr
-Ja često govorim o problemu nakladnika koji su i knjižari. Nisam protiv nakladnika knjižara. Problem je kad nemaš dovoljno regulirana pravila igre na tržištu jer onda takve knjižare mogu raditi nelojalnu konkurenciju manjim knjižarama koje nemaju nakladničku djelatnost i imaju malu potporu od države. Treba postojati izbalansirano tržište i nakladnici knjižari i neovisne knjižare i male kvartovske knjižare zato što su tu i različiti koncepti predstavljanja knjiga i aktivnosti. Ponekad su te male knjižare u smislu promotivne aktivnosti aktivnije nego neki veliki lanci koji se time ne stignu baviti.
Matija Fojs direktor knjižarskog lanca Hoću knjigu dokazuje da je knjižarstvo ozbiljan biznis.
-Mi sve svoje projekte radimo iz vlastitih sredstava. Ima natječaja za potpore ali mi kad ga i dobijemo to je oko pet posto onoga što nama treba. Ima knjižara i izdavača kod nas koji su bazirani samo na tome da rade uz pomoć države ali to nema budućnosti jer jednog dana dođe država i kaže nema više. Malim knjižarama je teško. U Austriji imate butik knjižare ali i one su na rubu egzistencije. No knjiga kao fizička kupovina nikad se neće ugasiti. Amazon je krenuo od prodaje knjige a zadnjih šest godina kupuje fizičke knjižare. Audio knjiga je super stvar ja je koristim ali na kraju uvijek kupuješ fizičku knjigu da je imaš uz sebe.
Emisiju Era bestselera možete poslušati i u Slušaonici te donjem linku.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.