Literarni svjetovi Zadie Smith

U Eri bestselera Neven Kepeski govori o literarnim svjetovima slavne britanske spisateljice Zadie Smith a sugovornice su mu Marina Horkić, spisateljica i prevoditeljica koja je nekoliko njezinih romana prevela na hrvatski te Ilina Cenov, književna recenzentica portala Journal.hr.

Prvi roman Zadie Smith „Bijeli zubi“ objavljen 2000.godine bio je svjetska senzacija. Postao je multimilijunski bestseler, osvojio je nevjerojatan broj književnih nagrada a Zadie Smith proglašena je jednim od najvećih talenata britanske književnosti.Nakon „Bijelih zuba“, svaki je njezin novi roman izazivao golemu pozornost svjetske i hrvatske javnosti, tako da su kod nas objavljeni manje-više svi njezini najznačajniji tekstovi – „Sakupljač autograma“,  „O ljepoti“,  „London, NW“ (roman po kojem je snimljen i istoimeni BBC-jev televizijski film) , a tu je dakako i „Vrijeme swinga“… Uz pisanje romana, Zadie je Smith i uspješna autorica kratkih priča, mnogih eseja u kojima najčešće motri poznate pisce 20. stoljeća kroz prizmu moralne filozofije, a i predaje književnost na raznim sveučilištima. 

Nedavno je i u hrvatskom prijevodu objavljen njezin posljednji roman „Prevara“, koji donosi određene novine u spisateljski svijet Zadie Smith. Zadie Smith rođena je 1975. godine u britansko-jamajčanskoj obitelji što je zasigurno utjecalo na njezin književni iskaz jer se često bavi preplitanjem različitih utjecaja i tradicija, likovima koji imaju različiti rasni, religijski ili pak nacionalni predznak.Majka joj je Jamajčanka, koja se doselila u Englesku 1969., a otac - stariji od supruge 30 godina – joj je Englez kojem je to bio drugi brak. Ipak taj je brak nakon nekog vremena završio razvodom. Zadie Smith ima polusestru i polubrata, te dvojicu mlađe braće od kojih je jedan reper Doc Brown. Kao tinejdžerica maštala je o karijeri glumice a kao studentica povremeno je zarađivala kao jazz pjevačica,  željela je postati novinarka, da bi na kraju postala velika književna zvijezda.Studirala je anglistiku na Cambridgeu, objavljivala je po studentskim časopisima i tako je privukla pozornost nakladnika koji su se na kraju – figurativno rečeno – tukli oko toga tko će objaviti njezin prvi roman „Bijele zube“…

Za debitantski roman "Bijeli zubi"  koji daje sliku suvremenog multikulturalnog Londona  zbog svoje slojevitosti, dubinskoga uvida, višeslojnosti pa i jezične inovativnosti kritičari nisu mogli vjerovati da ga je napisala tako mlada osoba. U vrijeme njegova objavljivanja imala je nepunih 25 godina. O romanu Ilina Cenov kaže:

-"Bijeli zubi" su obiteljska saga tri generacije dvije obitelji.Jedna je bangladeških a druga jamajčanskih korijena.Okosnicu romana čine dva pater familiasa koji su prilično nesposobni a upoznali su se na kraju Drugog svjetskog rata u Grčkoj ne vidjevši  značajnijih sukoba. 70- tih godina obojica se žene za 30 tak godina mlađe supruge, dobivaju djecu i tu kreće jedna komplicirana priča,  uglavnom njih supruge i djeca smatraju davežima. London o kojem ona piše je mjesto multikulturalnosti, to nije uvijek skladno i lijepo dapače vrlo je bizarno u nekim momentima.Ona se obračunava s predrasudama neovisno  dolaze li od bijelih Engleza ili ne tako bijelih stanovnika. Vrlo je bespoštedna na bilo kakav religijski, znanstveni ili ekološki fanatizam.

 Marina Horkić je uz "Prevaru" prevela i "London, NW“ i „Vrijeme swinga“.

-Oba prate dvije prijateljice koje žive u naselju socijalnih stanova. U oba romana jedna prijateljica uspijeva a druga  ne i tu se javljaju razne tenzije zbog kojih se one gube u prijateljstvu. Meni je jako drag lik Felix iz "London, NW“, mladić koji se diže iz tog socijalnog miljea u kojem je odrastao i uspijeva naći posao koji ga zanima, djevojku i onda mu se događa nešto tipično urbano londonski ali neću to otkrivati. Neka slušatelji pročitaju- govori nam Martina Horkić.

"Prevara" donosi promjene u njezinom opusu. To je njezin prvi povijesni roman.

-"Prevara" prati Elizu Touchet koja je domaćica britanskog pisca Williama Ainswortha, danas zaboravljenog. Priča započinje oko 1870 –te, putujemo i u prošlost tih likova ali i u neke druge zemlje naprimjer u Jamaicu. Na Jamaici je u ropstvu odrastao crnac Andrew Bogle jedna fascinantna figura. Tu se svašta događa, teško je to ukratko prepričati tu je 480 stranica romana , ima i povijesnih likova, naprimjer Charlesa Dickensa i drugih-govori nam Ilina Cenov.

Glavna junakinja je zanimljiv lik govori nam Marina  Horkić.

-Eliza Touchet je ,možemo reći, angažirana intelektualka. U to vrijeme je među višim građanskim slojevima počela borba za ukidanje ropstva i ona odlazi na te skupove kao što i sudjeluje u pokretu za žensko pravo glasa.

Koliko je zahtjevno prevoditi romane Zadie Smith, koji su nam likovi, odnosi i situacije iz njezinih djela zanimljivi, koliko je aktualna čak i kad piše o prošlosti poslušajte u emisiji Era bestselera autora Nevena Kepeskog i urednice Gordane Ostović na Trećem progamu Hrvatskog radija i u Slušaonici.