HRT – HR 3 —
Nedjelja, 20.10.2019 11:00
Nakon što je u završila osnovnu opću i srednju školu, također i osam godina glazbene škole, Lidija Bajuk diplomirala je razrednu nastavu na Višoj učiteljskoj školi u rodnom Čakovcu, u NSB naknadno stekavši i zvanje školskog knjižničara. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je etnologiju i antropologiju te je doktorirala na temu Odjeci slavenskog mita u nematerijalnoj kulturi Međimurja (2019). Radila je kao učiteljica i knjižničarka u dvije međimurske osnovne škole, kao profesionalna književnica i glazbenica i honorarno kao urednica za glazbenu kulturu u Školskoj knjizi. Zaposlena je u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu (od 2012), povremeno sudjeluje u sveučilišnoj nastavi. Trenutno obnaša dužnosti članice Znanstvenog vijeća IEF-a, predsjednice Udruge Matapur, članice UO DHK i pročelnice Odjela za arheologiju i etnologiju MH. Njezini prvi zapaženiji glazbeni nastupi bili su na koncertima Johna Mayalla (1986) i Joan Baez (1989). Jedna je od utemeljitelja hrvatske suvremene glazbene etnoscene. Objavila je sedam samostalnih albuma; sedam knjiga poezije, četiri knjige proze; osnovnoškolski udžbenik, tri nastavnička priručnika za glazbenu kulturu. Uredila je i dva udžbenika za glazbenu kulturu te tri etnografske publikacije. U hrvatskim i međunarodnim časopisima i publikacijama objavila je tridesetak znanstvenih i šezdesetak stručnih radova. Sudjelovala je na tridesetak simpozija (27 domaćih i 7 inozemnih), od kojih je dva potakla i (su)organizirala (u Štrigovi i u Zagrebu 2012), a trima bila članicom organizacijskih odbora (također u Zagrebu 2016). Potakla je ili poduprla i su(organizirala) desetak etnoglazbenih projekata, tridesetak tematskih etnoradionica za učenike i odrasle, petnaestak terenskih etnografskih istraživanja u Hrvatskoj, stručni izlet u Međimurje za zagrebačke studente i profesore etnologije i etnomuzikologije, međimursku Udrugu Matapur, elektroničku stranicu Virtualni muzej tradicijske glazbe Međimurja, Centar nematerijalne kulture Međimurja, zvučni album međimurske tradicijske glazbe Marija Tuksar: Sunčani glas iz davnina, dvojezičnu e-izložbu O tradicijskoj glazbi Međimurja i oko nje, VestuFestu - Festival ženskoga tradicijskog glazbovanja u triljskom Vrpolju te interdisciplinarni znanstveno-popularni program Hrvatska mitska baština u ranome srednjem vijeku u Zagrebu. Bila je stručna suradnica na 48. međunarodnoj smotri folklora 2014: Međimurska baština u Zagrebu, autorica je teksta i supotpisnica nominacije međimurske popevke u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske (2013), koordinatorica i supotpisnica nominacije međimurske popevke te scenaristica filma Međimurska popevka / A Folksong from Međimurje za UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva (2017). Autorica je panoa Međimurska popevka, tradicijski napjev Međimurja putujuće izložbe Hrvatska nematerijalna kulturna baština na UNESCO-ovim listama Ministarstva kulture RH i Etnografskog muzeja u Zagrebu (od 2019). Nastupala je u filmu Transatlantic Mladena Jurana (1998), uličnom performansu Lajka - prvi pas u svemiru Damira Bartola Indoša te u pjesničko-glazbenim recitalima Enesa Kiševića i Gorana Matovića. Njezin nagrađeni roman Kneja uprizoren je u istoimenome dokumentarno-igranom filmu Nane Šojlev, u plesnoj koreografiji Darka Brkljačića, u predstavi Kazališta mladih Osijek u režiji Dubravke Crnojević-Carić i u scenskoj igri Kazališta Elektron Vlaste Godec. Prema njezinim scenarijima Hrvatska radiotelevizija snimila je obrazovne emisije Priča o žveglici i Suncokret: Ekologija duha, ekologija pamćenja Marije Jović. Za HRT su također snimljeni njezini etnokoncerti Kneja i Tira les. Autorica je glazbe za dječje predstave Kazališne družine Pinklec (1986 - 1988), za monodramu Jezičina Vlaste Knezović i Branislava Glumca te za kazališnu predstavu Duga Dubravke Crnojević-Carić, također i za dokumentarne filmove Novo nebo i nova zemlja Marija Potočkog i Franje Matešina, Ušće Mure - hrvatska Amazona Gorana Šafareka, Ti koja imaš nevinije ruke Branka Pejnovića i Danila Šerbedžije i Naša knjižnica Ante Rozića. Sudjelovala je u snimanju dokumentarnih filmova Ljubav se ne trži Davora Borića, Alka Dražena Žarkovića i Međimurska popevka Danijela Jankovića, suscenaristica je etnografskog filma Nagrišpane traverse i Kartolina iz Krive kale Ante Rozića. Glazbeno je surađivala s ekološkim i humanitarnim udrugama, s obrazovnim, znanstvenim i kulturnim institucijama te s brojnim hrvatskim i stranim umjetnicima. Višestruko je nagrađivana za književnost i glazbu. Vlastiti umjetnički rad u domovini i svijetu predstavila je više od tisuću puta, od toga četrdeset puta na međunarodnim festivalima i dvadeset puta na danima hrvatske kulture u inozemstvu.
Članstva:
Matica hrvatska
Društvo hrvatskih književnika
Udruga Matapur
Hrvatsko društvo skladatelja
Hrvatsko etnološko društvo
International Society for Folk Narrative Research
Zavičajno društvo Pinklec Međimuraca u Karlovcu
Udruga Ekomuzej Bistra
Udruga Zagorje vu srcu
Vlastita književna djela:
2016. Kao ruža, kao zvijer, dragi moj Flaubert. Zagreb: DHK [priče]
2013. Papirnati brod. Zagreb: DHK [pjesme]
2004. Pipilotine pjesme. Zagreb: Meandar [pjesme]
2002. Kneja, vilinska šuma. Zagreb: Slon [bajkovite priče]
2000. Sandale na vodi. Šenkovec: Knjižnica i čitaonica Šenkovec [pjesme]
1999. Kneja. Zagreb: Mozaik knjiga [bajkoviti roman]
1999. Vučica. Zagreb: Meandar [pjesme]
1995. Razgovor s tišinom. Čakovec: Pro-In i OMH [pjesme]
1995. Z mojga srca ružica. Čakovec: Comex [bajkovite priče]
1992. Besput. Zagreb. SKUD Ivan Goran Kovačić [pjesme]
1991. Osmijeh je moja najbolja obrana. Čakovec: Gama [pjesme]
Vlastiti nosači zvuka:
2019. Senjicu senjala. Zagreb: Scardona [etnoalbum]
2015. Prelja. Zagreb: Scardona [etnoalbum]
2012. Matapur. Lopatinec: Udruga Matapur [etnoalbum]
2010. Zipčica. Zagreb: Interpublic [božićni etnoalbum]
2005. Luna. Zagreb: Crno-bijeli svijet [kantautorski album]
2001. Tira les. Zagreb: Crno-bijeli svijet [etnoalbum]
1999. Kneja. Zagreb: Crno-bijeli svijet [etnoalbum]
1997. Zora-djevojka. Zagreb: Crno-bijeli svijet [etnoalbum]
Nagrade:
2019. Vinum et poeta za najljepšu neobjavljenu pjesmu o vinogradu ili vinu [Gorični Jezušek]
2018. Zvonimir Golob za najljepšu neobjavljenu ljubavnu pjesmu [Z tvojih rok]
2017. Plaketa Međimurskog demokratskog saveza [za očuvanje međimurske kulturne baštine]
2015. Porin za najbolji etnoalbum [Prelja]
2014. Franjo Ksaver Kuhač Hrvatskog društva skladatelja [za autorske i glazbeno-istraživačke
projekte na temelju glazbene baštine međimurskog kraja]
2011. 19. Međunarodni huculsko-ukrajinski festival [2. nagrada za izvedbu hrvatskih tradicijskih
napjeva]
2010. Međimurski festival [za doprinos hrvatskoj glazbi]
2006. Porin za najbolju etnopjesmu [Se su ruže povehnule]
2006. Krapina za najbolje kajkavske stihove [Dravski kralj]
2001. Večernjakova ruža [za najboljeg etnoglazbenika]
2000. Fran Galović za najbolju knjigu zavičajne tematike [Kneja]
1999. Josip Sever za neobjavljenu zbirku pjesama [Vučica]
1998. Zlatna plaketa Grada Čakovca [za promicanje Međimurja u glazbi i književnosti]
1999. Kaštela za dalmatinsku pismu [3. nagrada za izvedbu Izresla ruža rumena]
1998. Pop Media Festival [za etnoglazbu]
1997. Nagrada Radija Donat FM [za najboljeg izvođača etnoglazbe]
1991. Goran za mlade pjesnike [1. nagrada]
1989. Poznanovec za mlade pjesnike [1. nagrada]
1989. Famus na Festivalu akustičarske muzike u Sivcu [3. nagrada]
