Moj izbor

Moj izbor

Emisija "Moj izbor" pokušava osvijetliti poetike, saznati stvaralačke razloge i portretirati svakoga gosta, kroz razgovor o njegovim djelima, njegovim ukusima ili glazbenom izboru. Svaki gost bira pet skladbi, a doznajemo kako ostale grane umjetnosti utječu na spisateljsku inspiraciju ili sumnju.

S obzirom dana to da se emisija emitira uživo, razgovor ima svoju dinamiku i svoje zakonitosti; kreće se od neformalnih momenata do suštinskih pitanja za svakog umjetnika, u jednoj se emisiji uspijevaju čuti različiti glasovi i stanja, različite generacije i poetike.

S piscima i to prva tri petka u mjesecu, u terminu od 18.00 do 19.00 razgovara Ivica Prtenjača, a posljednji petak u mjesecu razgovara Siniša Labrović. Emisija se reprizira nedjeljom od 11.00 - 12.00.

 

 

Posljednje emisije

HRT – HR 3 — Nedjelja, 20.10.2019 11:00

Emisija 20.10.2019.

Nakon što je u završila osnovnu opću i srednju školu, također i osam godina glazbene škole, Lidija Bajuk diplomirala je razrednu nastavu na Višoj učiteljskoj školi u rodnom Čakovcu, u NSB naknadno stekavši i zvanje školskog knjižničara. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je etnologiju i antropologiju te je doktorirala na temu Odjeci slavenskog mita u nematerijalnoj kulturi Međimurja (2019). Radila je kao učiteljica i knjižničarka u dvije međimurske osnovne škole, kao profesionalna književnica i glazbenica i honorarno kao urednica za glazbenu kulturu u Školskoj knjizi. Zaposlena je u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu (od 2012), povremeno sudjeluje u sveučilišnoj nastavi. Trenutno obnaša dužnosti članice Znanstvenog vijeća IEF-a, predsjednice Udruge Matapur, članice UO DHK i pročelnice Odjela za arheologiju i etnologiju MH. Njezini prvi zapaženiji glazbeni nastupi bili su na koncertima Johna Mayalla (1986) i Joan Baez (1989). Jedna je od utemeljitelja hrvatske suvremene glazbene etnoscene. Objavila je sedam samostalnih albuma; sedam knjiga poezije, četiri knjige proze; osnovnoškolski udžbenik, tri nastavnička priručnika za glazbenu kulturu. Uredila je i dva udžbenika za glazbenu kulturu te tri etnografske publikacije. U hrvatskim i međunarodnim časopisima i publikacijama objavila je tridesetak znanstvenih i šezdesetak stručnih radova. Sudjelovala je na tridesetak simpozija (27 domaćih i 7 inozemnih), od kojih je dva potakla i (su)organizirala (u Štrigovi i u Zagrebu 2012), a trima bila članicom organizacijskih odbora (također u Zagrebu 2016). Potakla je ili poduprla i su(organizirala) desetak etnoglazbenih projekata, tridesetak tematskih etnoradionica za učenike i odrasle, petnaestak terenskih etnografskih istraživanja u Hrvatskoj, stručni izlet u Međimurje za zagrebačke studente i profesore etnologije i etnomuzikologije, međimursku Udrugu Matapur, elektroničku stranicu Virtualni muzej tradicijske glazbe Međimurja, Centar nematerijalne kulture Međimurja, zvučni album međimurske tradicijske glazbe Marija Tuksar: Sunčani glas iz davnina, dvojezičnu e-izložbu O tradicijskoj glazbi Međimurja i oko nje, VestuFestu - Festival ženskoga tradicijskog glazbovanja u triljskom Vrpolju te interdisciplinarni znanstveno-popularni program Hrvatska mitska baština u ranome srednjem vijeku u Zagrebu. Bila je stručna suradnica na 48. međunarodnoj smotri folklora 2014: Međimurska baština u Zagrebu, autorica je teksta i supotpisnica nominacije međimurske popevke u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske (2013), koordinatorica i supotpisnica nominacije međimurske popevke te scenaristica filma Međimurska popevka / A Folksong from Međimurje za UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva (2017). Autorica je panoa Međimurska popevka, tradicijski napjev Međimurja putujuće izložbe Hrvatska nematerijalna kulturna baština na UNESCO-ovim listama Ministarstva kulture RH i Etnografskog muzeja u Zagrebu (od 2019). Nastupala je u filmu Transatlantic Mladena Jurana (1998), uličnom performansu Lajka - prvi pas u svemiru Damira Bartola Indoša te u pjesničko-glazbenim recitalima Enesa Kiševića i Gorana Matovića. Njezin nagrađeni roman Kneja uprizoren je u istoimenome dokumentarno-igranom filmu Nane Šojlev, u plesnoj koreografiji Darka Brkljačića, u predstavi Kazališta mladih Osijek u režiji Dubravke Crnojević-Carić i u scenskoj igri Kazališta Elektron Vlaste Godec. Prema njezinim scenarijima Hrvatska radiotelevizija snimila je obrazovne emisije Priča o žveglici i Suncokret: Ekologija duha, ekologija pamćenja Marije Jović. Za HRT su također snimljeni njezini etnokoncerti Kneja i Tira les. Autorica je glazbe za dječje predstave Kazališne družine Pinklec (1986 - 1988), za monodramu Jezičina Vlaste Knezović i Branislava Glumca te za kazališnu predstavu Duga Dubravke Crnojević-Carić, također i za dokumentarne filmove Novo nebo i nova zemlja Marija Potočkog i Franje Matešina, Ušće Mure - hrvatska Amazona Gorana Šafareka, Ti koja imaš nevinije ruke Branka Pejnovića i Danila Šerbedžije i Naša knjižnica Ante Rozića. Sudjelovala je u snimanju dokumentarnih filmova Ljubav se ne trži Davora Borića, Alka Dražena Žarkovića i Međimurska popevka Danijela Jankovića, suscenaristica je etnografskog filma Nagrišpane traverse i Kartolina iz Krive kale Ante Rozića. Glazbeno je surađivala s ekološkim i humanitarnim udrugama, s obrazovnim, znanstvenim i kulturnim institucijama te s brojnim hrvatskim i stranim umjetnicima. Višestruko je nagrađivana za književnost i glazbu. Vlastiti umjetnički rad u domovini i svijetu predstavila je više od tisuću puta, od toga četrdeset puta na međunarodnim festivalima i dvadeset puta na danima hrvatske kulture u inozemstvu. Članstva: Matica hrvatska Društvo hrvatskih književnika Udruga Matapur Hrvatsko društvo skladatelja Hrvatsko etnološko društvo International Society for Folk Narrative Research Zavičajno društvo Pinklec Međimuraca u Karlovcu Udruga Ekomuzej Bistra Udruga Zagorje vu srcu Vlastita književna djela: 2016. Kao ruža, kao zvijer, dragi moj Flaubert. Zagreb: DHK [priče] 2013. Papirnati brod. Zagreb: DHK [pjesme] 2004. Pipilotine pjesme. Zagreb: Meandar [pjesme] 2002. Kneja, vilinska šuma. Zagreb: Slon [bajkovite priče] 2000. Sandale na vodi. Šenkovec: Knjižnica i čitaonica Šenkovec [pjesme] 1999. Kneja. Zagreb: Mozaik knjiga [bajkoviti roman] 1999. Vučica. Zagreb: Meandar [pjesme] 1995. Razgovor s tišinom. Čakovec: Pro-In i OMH [pjesme] 1995. Z mojga srca ružica. Čakovec: Comex [bajkovite priče] 1992. Besput. Zagreb. SKUD Ivan Goran Kovačić [pjesme] 1991. Osmijeh je moja najbolja obrana. Čakovec: Gama [pjesme] Vlastiti nosači zvuka: 2019. Senjicu senjala. Zagreb: Scardona [etnoalbum] 2015. Prelja. Zagreb: Scardona [etnoalbum] 2012. Matapur. Lopatinec: Udruga Matapur [etnoalbum] 2010. Zipčica. Zagreb: Interpublic [božićni etnoalbum] 2005. Luna. Zagreb: Crno-bijeli svijet [kantautorski album] 2001. Tira les. Zagreb: Crno-bijeli svijet [etnoalbum] 1999. Kneja. Zagreb: Crno-bijeli svijet [etnoalbum] 1997. Zora-djevojka. Zagreb: Crno-bijeli svijet [etnoalbum] Nagrade: 2019. Vinum et poeta za najljepšu neobjavljenu pjesmu o vinogradu ili vinu [Gorični Jezušek] 2018. Zvonimir Golob za najljepšu neobjavljenu ljubavnu pjesmu [Z tvojih rok] 2017. Plaketa Međimurskog demokratskog saveza [za očuvanje međimurske kulturne baštine] 2015. Porin za najbolji etnoalbum [Prelja] 2014. Franjo Ksaver Kuhač Hrvatskog društva skladatelja [za autorske i glazbeno-istraživačke projekte na temelju glazbene baštine međimurskog kraja] 2011. 19. Međunarodni huculsko-ukrajinski festival [2. nagrada za izvedbu hrvatskih tradicijskih napjeva] 2010. Međimurski festival [za doprinos hrvatskoj glazbi] 2006. Porin za najbolju etnopjesmu [Se su ruže povehnule] 2006. Krapina za najbolje kajkavske stihove [Dravski kralj] 2001. Večernjakova ruža [za najboljeg etnoglazbenika] 2000. Fran Galović za najbolju knjigu zavičajne tematike [Kneja] 1999. Josip Sever za neobjavljenu zbirku pjesama [Vučica] 1998. Zlatna plaketa Grada Čakovca [za promicanje Međimurja u glazbi i književnosti] 1999. Kaštela za dalmatinsku pismu [3. nagrada za izvedbu Izresla ruža rumena] 1998. Pop Media Festival [za etnoglazbu] 1997. Nagrada Radija Donat FM [za najboljeg izvođača etnoglazbe] 1991. Goran za mlade pjesnike [1. nagrada] 1989. Poznanovec za mlade pjesnike [1. nagrada] 1989. Famus na Festivalu akustičarske muzike u Sivcu [3. nagrada]

HRT – HR 3 — Petak, 18.10.2019 18:00

Emisija 18.10.2019.

Nakon što je u završila osnovnu opću i srednju školu, također i osam godina glazbene škole, Lidija Bajuk diplomirala je razrednu nastavu na Višoj učiteljskoj školi u rodnom Čakovcu, u NSB naknadno stekavši i zvanje školskog knjižničara. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je etnologiju i antropologiju te je doktorirala na temu Odjeci slavenskog mita u nematerijalnoj kulturi Međimurja (2019). Radila je kao učiteljica i knjižničarka u dvije međimurske osnovne škole, kao profesionalna književnica i glazbenica i honorarno kao urednica za glazbenu kulturu u Školskoj knjizi. Zaposlena je u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu (od 2012), povremeno sudjeluje u sveučilišnoj nastavi. Trenutno obnaša dužnosti članice Znanstvenog vijeća IEF-a, predsjednice Udruge Matapur, članice UO DHK i pročelnice Odjela za arheologiju i etnologiju MH. Njezini prvi zapaženiji glazbeni nastupi bili su na koncertima Johna Mayalla (1986) i Joan Baez (1989). Jedna je od utemeljitelja hrvatske suvremene glazbene etnoscene. Objavila je sedam samostalnih albuma; sedam knjiga poezije, četiri knjige proze; osnovnoškolski udžbenik, tri nastavnička priručnika za glazbenu kulturu. Uredila je i dva udžbenika za glazbenu kulturu te tri etnografske publikacije. U hrvatskim i međunarodnim časopisima i publikacijama objavila je tridesetak znanstvenih i šezdesetak stručnih radova. Sudjelovala je na tridesetak simpozija (27 domaćih i 7 inozemnih), od kojih je dva potakla i (su)organizirala (u Štrigovi i u Zagrebu 2012), a trima bila članicom organizacijskih odbora (također u Zagrebu 2016). Potakla je ili poduprla i su(organizirala) desetak etnoglazbenih projekata, tridesetak tematskih etnoradionica za učenike i odrasle, petnaestak terenskih etnografskih istraživanja u Hrvatskoj, stručni izlet u Međimurje za zagrebačke studente i profesore etnologije i etnomuzikologije, međimursku Udrugu Matapur, elektroničku stranicu Virtualni muzej tradicijske glazbe Međimurja, Centar nematerijalne kulture Međimurja, zvučni album međimurske tradicijske glazbe Marija Tuksar: Sunčani glas iz davnina, dvojezičnu e-izložbu O tradicijskoj glazbi Međimurja i oko nje, VestuFestu - Festival ženskoga tradicijskog glazbovanja u triljskom Vrpolju te interdisciplinarni znanstveno-popularni program Hrvatska mitska baština u ranome srednjem vijeku u Zagrebu. Bila je stručna suradnica na 48. međunarodnoj smotri folklora 2014: Međimurska baština u Zagrebu, autorica je teksta i supotpisnica nominacije međimurske popevke u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske (2013), koordinatorica i supotpisnica nominacije međimurske popevke te scenaristica filma Međimurska popevka / A Folksong from Međimurje za UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva (2017). Autorica je panoa Međimurska popevka, tradicijski napjev Međimurja putujuće izložbe Hrvatska nematerijalna kulturna baština na UNESCO-ovim listama Ministarstva kulture RH i Etnografskog muzeja u Zagrebu (od 2019). Nastupala je u filmu Transatlantic Mladena Jurana (1998), uličnom performansu Lajka - prvi pas u svemiru Damira Bartola Indoša te u pjesničko-glazbenim recitalima Enesa Kiševića i Gorana Matovića. Njezin nagrađeni roman Kneja uprizoren je u istoimenome dokumentarno-igranom filmu Nane Šojlev, u plesnoj koreografiji Darka Brkljačića, u predstavi Kazališta mladih Osijek u režiji Dubravke Crnojević-Carić i u scenskoj igri Kazališta Elektron Vlaste Godec. Prema njezinim scenarijima Hrvatska radiotelevizija snimila je obrazovne emisije Priča o žveglici i Suncokret: Ekologija duha, ekologija pamćenja Marije Jović. Za HRT su također snimljeni njezini etnokoncerti Kneja i Tira les. Autorica je glazbe za dječje predstave Kazališne družine Pinklec (1986 - 1988), za monodramu Jezičina Vlaste Knezović i Branislava Glumca te za kazališnu predstavu Duga Dubravke Crnojević-Carić, također i za dokumentarne filmove Novo nebo i nova zemlja Marija Potočkog i Franje Matešina, Ušće Mure - hrvatska Amazona Gorana Šafareka, Ti koja imaš nevinije ruke Branka Pejnovića i Danila Šerbedžije i Naša knjižnica Ante Rozića. Sudjelovala je u snimanju dokumentarnih filmova Ljubav se ne trži Davora Borića, Alka Dražena Žarkovića i Međimurska popevka Danijela Jankovića, suscenaristica je etnografskog filma Nagrišpane traverse i Kartolina iz Krive kale Ante Rozića. Glazbeno je surađivala s ekološkim i humanitarnim udrugama, s obrazovnim, znanstvenim i kulturnim institucijama te s brojnim hrvatskim i stranim umjetnicima. Višestruko je nagrađivana za književnost i glazbu. Vlastiti umjetnički rad u domovini i svijetu predstavila je više od tisuću puta, od toga četrdeset puta na međunarodnim festivalima i dvadeset puta na danima hrvatske kulture u inozemstvu. Članstva: Matica hrvatska Društvo hrvatskih književnika Udruga Matapur Hrvatsko društvo skladatelja Hrvatsko etnološko društvo International Society for Folk Narrative Research Zavičajno društvo Pinklec Međimuraca u Karlovcu Udruga Ekomuzej Bistra Udruga Zagorje vu srcu Vlastita književna djela: 2016. Kao ruža, kao zvijer, dragi moj Flaubert. Zagreb: DHK [priče] 2013. Papirnati brod. Zagreb: DHK [pjesme] 2004. Pipilotine pjesme. Zagreb: Meandar [pjesme] 2002. Kneja, vilinska šuma. Zagreb: Slon [bajkovite priče] 2000. Sandale na vodi. Šenkovec: Knjižnica i čitaonica Šenkovec [pjesme] 1999. Kneja. Zagreb: Mozaik knjiga [bajkoviti roman] 1999. Vučica. Zagreb: Meandar [pjesme] 1995. Razgovor s tišinom. Čakovec: Pro-In i OMH [pjesme] 1995. Z mojga srca ružica. Čakovec: Comex [bajkovite priče] 1992. Besput. Zagreb. SKUD Ivan Goran Kovačić [pjesme] 1991. Osmijeh je moja najbolja obrana. Čakovec: Gama [pjesme] Vlastiti nosači zvuka: 2019. Senjicu senjala. Zagreb: Scardona [etnoalbum] 2015. Prelja. Zagreb: Scardona [etnoalbum] 2012. Matapur. Lopatinec: Udruga Matapur [etnoalbum] 2010. Zipčica. Zagreb: Interpublic [božićni etnoalbum] 2005. Luna. Zagreb: Crno-bijeli svijet [kantautorski album] 2001. Tira les. Zagreb: Crno-bijeli svijet [etnoalbum] 1999. Kneja. Zagreb: Crno-bijeli svijet [etnoalbum] 1997. Zora-djevojka. Zagreb: Crno-bijeli svijet [etnoalbum] Nagrade: 2019. Vinum et poeta za najljepšu neobjavljenu pjesmu o vinogradu ili vinu [Gorični Jezušek] 2018. Zvonimir Golob za najljepšu neobjavljenu ljubavnu pjesmu [Z tvojih rok] 2017. Plaketa Međimurskog demokratskog saveza [za očuvanje međimurske kulturne baštine] 2015. Porin za najbolji etnoalbum [Prelja] 2014. Franjo Ksaver Kuhač Hrvatskog društva skladatelja [za autorske i glazbeno-istraživačke projekte na temelju glazbene baštine međimurskog kraja] 2011. 19. Međunarodni huculsko-ukrajinski festival [2. nagrada za izvedbu hrvatskih tradicijskih napjeva] 2010. Međimurski festival [za doprinos hrvatskoj glazbi] 2006. Porin za najbolju etnopjesmu [Se su ruže povehnule] 2006. Krapina za najbolje kajkavske stihove [Dravski kralj] 2001. Večernjakova ruža [za najboljeg etnoglazbenika] 2000. Fran Galović za najbolju knjigu zavičajne tematike [Kneja] 1999. Josip Sever za neobjavljenu zbirku pjesama [Vučica] 1998. Zlatna plaketa Grada Čakovca [za promicanje Međimurja u glazbi i književnosti] 1999. Kaštela za dalmatinsku pismu [3. nagrada za izvedbu Izresla ruža rumena] 1998. Pop Media Festival [za etnoglazbu] 1997. Nagrada Radija Donat FM [za najboljeg izvođača etnoglazbe] 1991. Goran za mlade pjesnike [1. nagrada] 1989. Poznanovec za mlade pjesnike [1. nagrada] 1989. Famus na Festivalu akustičarske muzike u Sivcu [3. nagrada]

HRT – HR 3 — Nedjelja, 13.10.2019 11:00

Emisija 13.10.2019.

Branimir Dropuljić rođen je 7. studenog 1983. godine u Varaždinu. Diplomirao je i doktorirao na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, gdje živi i radi. Autor je preko 20 znanstvenih radova u području analize govora i afektivnog računarstva. Trenutno radi kao podatkovni znanstvenik u tvrtki RealNetworks na projektima vezanima uz obradu prirodnog jezika. Pjesme su mu objavljivane u Poeziji, Riječima, Libri Liberi, Stranama, Quorumu i drugim časopisima i portalima. Sudjelovao je na nekoliko književnih natječaja, pri čemu se posebno ističu ulazak u uži izbor ZiN natječaja u 2017. godini s pjesmom Kameleon, dva finala natječaja Na vrh jezika (2017. i 2019. godine) te pohvala za rukopis "Inače volim more" u sklopu NSK-ovog natječaja "Anđelko Novaković" 2018. godine. Zbirka "Kosine" nedavno mu je nagrađena kao najbolje neobjavljeno književno djelo na natječaju "Drago Gervais". Uz poeziju i znanost, rekreativno se bavi glazbom svirajući afrički bubanj - djembe. Ponosan je otac dvojice dječaka, Borisa i Dina. Autor: Ivica Prtenjača

HRT – HR 3 — Petak, 11.10.2019 18:00

Emisija 11.10.2019.

Branimir Dropuljić rođen je 7. studenog 1983. godine u Varaždinu. Diplomirao je i doktorirao na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, gdje živi i radi. Autor je preko 20 znanstvenih radova u području analize govora i afektivnog računarstva. Trenutno radi kao podatkovni znanstvenik u tvrtki RealNetworks na projektima vezanima uz obradu prirodnog jezika. Pjesme su mu objavljivane u Poeziji, Riječima, Libri Liberi, Stranama, Quorumu i drugim časopisima i portalima. Sudjelovao je na nekoliko književnih natječaja, pri čemu se posebno ističu ulazak u uži izbor ZiN natječaja u 2017. godini s pjesmom Kameleon, dva finala natječaja Na vrh jezika (2017. i 2019. godine) te pohvala za rukopis "Inače volim more" u sklopu NSK-ovog natječaja "Anđelko Novaković" 2018. godine. Zbirka "Kosine" nedavno mu je nagrađena kao najbolje neobjavljeno književno djelo na natječaju "Drago Gervais". Uz poeziju i znanost, rekreativno se bavi glazbom svirajući afrički bubanj - djembe. Ponosan je otac dvojice dječaka, Borisa i Dina. Autor: Ivica Prtenjača

Sljedeća emitiranja

Petak, 25.10.2019. 18:00 - 19:00

Nedjelja, 27.10.2019. 11:00 - 12:00

Petak, 01.11.2019. 18:00 - 19:00

Poslušajte

Emisija 20.10.2019.
Nedjelja, 20.10.2019 18:00

Emisija 06.10.2019.
Nedjelja, 06.10.2019 18:00

Đorđe Jandrić
Nedjelja, 29.09.2019 18:00