Spomenik u Bremenu
Foto: - / -
Ostarjeli magarac, pas, mačka i pijetao pokušavaju od opasnih razbojnika spasiti malu farmu na kojoj žive ostarjele životinje koje su njihovi vlasnici odbacili. Sva sreća pas dobro zna bajku braće Grimm Bremenski svirači pa predloži prijateljima da učine isto.
Hotel za umorne putnike autorice Ivane Gudelj moderna je inačice popularne bajke a u glavnim ulogama su Sreten Mokrović kao magarac, Siniša Popović kao pas, Urša Raukar kao mačka i Mladen Vasary kao pijetao.
Premda ostarjeli i isluženi magarac, pijetao, pas i mačka i dalje su puni života , a vode ih snovi koje nisu mogli ostvariti dok su bili mladi. U ovoj modernoj inačici priča nastoji djeci pokazati da odlazak baka i djedova u starački dom nije nužno loš izbor te da upravo na takvom mjestu i u starosti mogu ostvariti neke svoje davno potisnute želje . Starost ne znači odustajanje nego može biti i nov početak. Magarac pronalazi nove prijatelje i učlani se u magareći zbor, a ostale životinje pronalaze novu svrhu u životu.
Emisiju poslušajte u nedjelju 06. veljače od 16 sati i 5 minuta u redovnom terminu emisije Radioigra za djecu i mlade, a nakon emitiranja emisija će biti dostupna u Slušaonici.
Spomenik braći Grimm u rodnom gradu Hanau
Foto: wikipedija / -
Bajke braće Grimm prvi puta objavljene su 1812. a knjiga je sadržavala 86 priča. Drugi svezak s njih još 70 objavljen je 1815. Djelo je do 1857. tiskano u devet sažetih i sedam proširenih izdanja, a u konačnici sadržava 210 tekstova od kojih mnogi, unatoč naslovu, nisu bajke u užem smislu, već legende, basne, zagonetke, pošalice i priče iz povijesne predaje. Koncepciju je mahom osmislio Jacob, dok je Wilhelm, kao vrsniji pisac, većinom bio zadužen za stilsko ujednačavanje te jezičnu i sadržajnu prilagodbu tekstova. Uglavnom je riječ o germanskim inačicama predaja koje su se stoljećima prenosile i mijenjale diljem indoeuropskoga govornog područja (poneke od njih su prethodno obradili Giambattista Basile i Charles Perrault). Najpopularnije su inačice bajki o Crvenkapici, Cvilidreti, Ivici i Marici, Matovilki, Palčiću, Pepeljugi, Snjeguljici, Trnoružici, Bremenski svirači i dr.
Bremenski svirači braće Grimm oduvijek su privlačili čitatelje, a u Bremenu su dobili i spomenik.
“Grimmove se bajke kontinuirano u nas objavljuju od 1900., kada je izdana zbirka Izabrane priče: sa 6 slika (uredio Vjekoslav Čop). Važniji su prijevodi: Odabrane priče (Stjepan Širola, 1922), Priče (Mirko Jurkić, 1954), Bajke (Viktor Kralj, 1958), Odabrane bajke (Josip Tabak, 1975), Bajke (Marijana Horvatinović, 2001), Grimmove bajke (Nada Iveljić, 2001), Najljepše bajke (Zoran Vučić, 2003), Bajke (Sanja Lovrenčić, 2006), Sabrane priče i bajke, I–II (V. Kralj, Bojana Zeljko-Lipovšćak), Bajke: ilustrirano cjelovito izdanje (S. Lovrenčić, Milena Benini, 2014). Grimmove su bajke ilustrirali mnogi poznati slikari i crtači, među kojima Vladimir Kirin, Frano Šimunović, Vasilije Josip Jordan, Ferdinand Kulmer, Lina Crnčić-Virant, Ivan Švertasek, Walter Neugebauer, i dr.”
Grimm, braća. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.