Revija nagrađenih emisija dramskoga programa Hrvatskoga radija od 15. do 21. svibnja

Povodom Dana HRT-a koji se obilježava 15. svibnja u terminima dramskoga programa na Prvom i Trećem programu Hrvatskoga radija slušatelji mogu ponovno poslušati neke od najboljih dramskih i dokumentarnih emisija u produkciji Odjela drama Hr-a. 

Već prvoga dana u terminu emisije Radio igra od 18 sati na Trećemu programu HR-a emitiramo radio dramu “Cigla” Filipa Šovagovića. Emisija je 2002. godine nagrađena na 54. Prix Italiji u kategoriji originalne radio drame . Napisana živim i neposrednim jezikom, na rubu dramaturškog ekscesa, ova drama o raspadu sustava, obitelji, pojedinca, problematizira neke od ključnih neuralgičnih točaka hrvatskih devedesetih, uklapajući se, pritom, u trend takozvane nove europske drame koja je obilježila europsko kazalište na prijelazu tisućljeća. 

U utorak od 18 sati u terminu emisije Radio drama na Trećemu programu HR-a poslušajte „Bizantsku soap operu“ 2019.-te nagrađenu Grand Prixom na 23. festivalu Prix Marulić. Radiofonski je projekt Jasne Mesarić, autorice koncepta, teksta i režije, nadahnut knjigom „Tajna povijest“ (“Historia arcana”) Prokopija iz Cezareje, 6.st. (a ponešto i onim oko nas) koji se oblikovao u zaigranoj suradnji sa skladateljem Matom Matišićem i tonmajstoricama Marijom Pečnik Kvesić i Marijanom Begović. Satirično-politička je to glazbena drama koja prokazuje hipertrofiranu medijatiziranu politiku današnjice kao soap operu, dok stvarni ljudi stradavaju.

U nastavku emisije emitirat ćemo kratku radiofonsku formu "Notturno" prema stihovima Vladimira Vidrića , a koja je dobila drugu nagradu na festivalu Grand Prix Nova 2017. u Bukureštu u kategoriji malih formi.

Dokumentarna emisija Drarka Tralića i  i Nedjeljke Lambaše „Zavjet moru ili Noina arka za treći milenij“ koju emitiramo u terminu emisije Dokumentarna radio drama u srijedu od 18 sati na Trećemu programu Hr-a 1999. godine osvojila je Nagradu U. R. T. I. Obredno spaljivanje stare ribarske brodice u Komiži na blagdan Sv. Nikole i istovremeno porinuće rekonstruirane replike izumrle gaete znane pod imenom “falkuša” glavne su koordinate feature-a koji metaforički djeluje poput hrvatskog dokumentarističkog “Amarcorda”, naime himne ljudima koji žive uz more i od mora i njihovu osobitom mediteranskom duhu i mentalitetu.

U četvrtak od 18 sati na Trećemu programu u terminu emisije Radio atelje poslušajte emisiju koja je 1999. nagrađena BBC-ijevom nagradom za Najbolju europsku audio dramu. „Munch i Munch – diptih“ autorice i redateljice Jasne Mesarić primarno je inspirirana „Krikom“ (1893-1910, četiri verzije slike) Edvarda Muncha, ali i njegovim drugim slikama, dnevnicima, pismima, kao i filozofijom Friedricha Nietzschea. Radikalna zvučna slika tonske majstorice Marije Pečnik Kvesić duboko je komplementarna tjeskobnoj sažetosti teksta te zajedno stvaraju gotovo demonski radiofonski vrtlog pitanja o beskompromisnosti umjetnosti.

U nastavku emisije poslušajte i emisiju iz ciklusa Ars acustica Marije Pečnik Kvesić: „1914 i dalje“ nagrađenu Grand Prixom na Festivalu Prix Marulić u kategoriji malih formi 2016-te godine. 

U subotu na Prvom programu Hrvatskoga radija od 18 sati i 5 minuta u ciklusu emisija Izlog dramskoga programa poslušajte emisiju „Istinite pripovijesti“ koja je 2008. godine na 60. međunarodnom festivalu Prix Italia, jednom od dva najveća radijska festivala u svijetu, osvojila prvu nagradu u kategoriji adaptacije. Lukijan iz Samozate (125.-180.) bio je sirijski retoričar i satiričar koji je pisao na grčkom jeziku. Njegovo najpoznatije djelo, "Istinite pripovijesti", smatra se jednom od prvih science fiction priča. Autor opisuje putovanje svemirom i ljudskim umom. U "Istinitim pripovijestima" parodira fantastične priče iz Homerove Odiseje i neke koje su bile poznate u to doba. Lukijan je anticipirao suvremene znanstveno-fantastične teme kao što je putovanje na mjesec i Veneru, vanzemaljski život i međuplanetarne ratove stoljeća prije Julesas Vernea i H. G. Wellsa. Može ga se smatrati ocem znanstvene fantastike.

U nastavku  poslušajte emisiju iz ciklusa Ars acustica „Glagoljon“ Stephanie Jamnicky i Zorana Sajka koja je 2012. godine nagrađena Grand Prixom na Festivalu Prix Marulić u kategoriji kratkih formi te 2013. godine Grand Prixom na festivalu Prix Nova u Bukureštu.

Istoga dana na Trećemu programu Hrvatskoga radija u ciklusu emisija Male forme  od 10 sati poslušajte dramsku emisiju "Potres" koja je nagrađena 2. nagradom u kategoriji kratkih formi na međunarodnom radiodramskom festivalu Grand Prix Nova 2020, te nagradom BBC Best European Audio Drama 2021.

Na kraju tjedna u nedjelju u terminu Radioigre za djecu i mlade na Prvomu programu Hrvatskoga radija od 16 sati i 5 minuta poslušajte igrokaz za mlade „Vitez na pola“ Ivora Martinića koja je 2018. godine osvojila nagradu Prix Ex Aequo za najbolju radiodramu za mlade na istoimenom festivalu u Bratislavi.

Što se događa kada se jedan vitez raspolovi pa u jednoj polovici ostane srce, a u drugoj samo zlo i jad? Ivor Martinić jedan je od naših ponajboljih suvremenih dramatičara mlađe generacije, a u ovoj radioigri za mlade pozabavio se ozbiljnim pitanjem prepolovljenosti duše u čovjeku i unutarnje borbe dobra i zla.