Od carskoga ruha, preko otmjenih salona, do baletne scene

Autor Davor Schopf u novoj dokumentarno-glazbenoj priči o čipki i čipkarstvu obuhvaća povijesni razvoj jedinstvene vještine koja je u svojoj hrvatskoj tradiciji upisana na popis svjetske nematerijalne baštine, te pronalazi čipkastu prpošnost u glazbi Mozarta ili Carla Philippa Emanuela Bacha, pa sve do nedavno praizvedenog baleta Čipka koreografkinje Maše Kolar. 

Utorak 18. siječnja u 18.15 u ciklusu Oda-birano. 

Hrvatsko čipkarstvo – vještina izrade paške čipke, lepoglavske čipke na batiće i hvarske čipke od agave – upisano je 2009. godine na popis svjetske nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a.

Čipkarstvo, kao specifičan oblik tekstilnog rukotvorstva, potječe od rudimentarnih zahvata u izradi tekstilnih predmeta različitim prepletanjem niti. Tako nastaje ukras – čipka. Dvije su osnovne tehnike izrade čipke: šivanje iglom odnosno čipka na iglu i prepletanje niti pomoću batića tj. čipka na batiće.

Čipkastu prpošnost nalazimo u kajdankama glazbenih majstora, u kolopletu tonova i tvorbi harmonijskih struktura glazbe, primjerice Wolfganga Amadeusa Mozarta i Carla Philippa Emanuela Bacha. A nedavno je praizveden i balet Čipka koreografkinje Maše Kolar, na glazbu Tene Novak Vincek i dramaturgiju Maje Marjančić, u Hrvatskome narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca u Rijeci.

O čipki i čipkarstvu u emisiji govore viša kustosica Andrea Klobučar, voditeljica Zbirke tekstila i modnog pribora Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu i koreografkinja Maša Kolar, ravnateljica Baleta Hrvatskoga narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci.

O čipki pjevaju Lucija Grašo i Anita Škoda, Klapa Kastav, Središnji narodni ansambl i Klapa Dalmatinke.

Dokumentarno-glazbenu priču o čipki i čipkarstvu autorski je osmislio Davor Schopf, a nakon emitiranja dostupna je u Slušaonici