U ciklusu Oda-birano otkrivamo naličje glazbe kojom smo okruženi u božićno doba godine. Autorica Karolina Rugle istražuje jesu li današnji božićni hitovi izvedenica glazbe nastale prije tri stotine godina, te zašto je značajan dio popularnog božićnog repertoara nastao upravo 40-tih i 50-tih godina prošlog stoljeća.
U razgovoru sa skladateljem Krešimirom Seletkovićem doznajemo kojim se trikovima služe skladatelji i aranžeri pri orkestraciji božićne glazbe, a psihijatar dr. Krešimir Radić govori o učinku božićne glazbe na ljudsku psihu.
Poznate božićne pjesme donosimo sa koncerta Zbora i Simfonijskog orkestra Zapadnonjemačkog radija, uz zaključno poznatu tradicionalnu ukrajinsku božićnu pjesmu "Ščedrik", dakako u obradi za orkestar koju poptpisuje Bogdan Kryvopust, sa snimke Orkestra foklorne i popularne glazbe Ukrajinskog radija.
Mnogi su okusi, mirisi i zvukovi usko vezani upravo uz razdoblje došašća, Božića i kraja godine, kada nas kroz recepte, okruženje i glazbu podsjećaju na sve one topose oko kojih su isprepletene silne priče, predstave, filmovi i idealne predodžbe slavlja u našim glavama. Ondje naši neuronski putovi oblikuju ključnu vezu između glazbe, raspoloženja i sjećanja, pri čemu snažne emocije uzrokovane ili kroz asocijacije oblikovane glazbom stvaraju trajna sjećanja…
Dakako, to je važna uloga koju u ovoj priči ima ljudska psihologija i klasično uvjetovanje. Svake godine božićne pjesme nagrađuju onaj dio našeg mozga koji ih asocira s uspomenama, uglavnom iz djetinjstva, prizivajući sjećanja i emocije vezane uz ta iskustva. Ova povezanost dokazana je te dirljivo prisutna osobito u domovima za starije, gdje se božićna glazba pokazala blagotvornom kod ljudi koji pate od demencije, nadograđujući već priznatu terapijsku ulogu koju glazba ima na ljudski mozak.
Zvona, fanfarni elementi limenih puhača i puni zvuk gudačkih dionica u orkestralnim aranžmanima naglašavaju atmosferu pjesama u kojima autori, poput vještih majstora božićnih kolačića, znalački kombiniraju provjerene harmonijske progresije, instrumentaciju i karakter glazbe ne bi li repertoaru koji je već ušima poznat, a srcima drag, dodali i koju vlastitu autorsku kompoziciju u nadi da će baš one jednog dana činiti nečiju playlistu božićnih pjesama i asocirati na to najsvečanije doba godine.
Među ključnim obilježjima pjesama autora koji uspiju u toj misiji su i prepoznatljivi glasovi koji ih izvode. Upravo su karakteri, boje i prepoznatljivost solistica i solista neke skladbe učinili legendarnim. Jedan od takvih glasova je i Paul Phoenix, koji je sudjelovao na ovom božićnom koncertu Zapadnonjemačkog radija, koncertu koji je donio niz poznatih i omiljenih božićnih pjesama.
“Ja osobno volim reći da je sva ova popularna i zabavna glazba izvedenica nečega što je nastalo prije 300 ili 400 godina. Svakako je u današnje vrijeme jako važno – a posebno s obzirom na socijalni učinak glazbe koja se pojavljuje u vrijeme Božića – važno je istaknuti element konzumerizma. U današnje vrijeme teško je napraviti hit koji će se vrtjeti tih možda 2 tjedna, pa i sljedeće godine i tako unedogled. To je danas veliki problem zbog glazbe koja u tom segmentu ima upravo neki populistički element.”
Krešimir Seletković, skladatelj i aranžer
Mnoge su zablude prisutne kada je riječ o autorstvu u glazbi, ali i porijeklu nekih od skladbi. Ovu priču zaključujemo upravo jednim takvim primjerom, skladbom koju se često izvodi na engleskom jeziku pod nazivom Carol of the Bells, a riječ je o tradicijskoj glazbi iz Ukrajine, takozvanoj ščedrivki, novogodišnjoj pjesmi o lastavici koju je početkom prošloga stoljeća aranžirao Mykola Leontovych. Hemiola originalne, gotovo magične verzije pjesme koja se pjevala za julijansku novu godinu tako je u engleskoj verziji ritmički pojednostavljena, dok je tekst prilagođen božićnoj tematici, a od 1936. godine Peter J. Wilhousky, autor engleske adaptacije, i službeno se drži autorom te glazbe.
Bohdan Kryvopust načinio je instrumentalni aranžman ove tradicionalne pjesme iz Ukrajine koja je postala ne samo simbolom kraja godine i želja za blagostanjem, nego i simbolom Ukrajine. Nadahnuti njegovim potpuno drugačijim pristupom ovoj pjesmi na kraju emisije posvećene promišljanju o božićnoj glazbi, njezinom značaju i utjecaju, pokušajmo promijeniti i vlastiti ustaljeni način slušanja, ne samo božićne te glazbe uopće, nego i svijeta oko sebe.
Emisiju "U pozadini Božića" možete poslušati u utorak 27. 12. na HR1 u 18.05., a potom će biti dostupna u Slušaonici.
Osmislila i pripremila autorica Karolina Rugle, a tonski oblikovao Bruno Bernadi. Urednica ciklusa Iva Lovrec Štefanović.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.
Glazbeno-dokumentarne priče, radiopisi i zvučne bilješke iz vlastite produkcije ili adaptacije biranih inozemnih emisija.
Uspješno sudjeluje na međunarodnim festivalima uz nagrade i priznanja (New York Radio Festival, Prix Europa, International Feature Conference, Taktons, Prix Marulić, Prix Italia)
