Eksplozivna podvodna erupcija vulkana u Tongi počela je u prosincu prošle godine. 11. siječnja vulkan je proglašen uspavanim, ali je nekoliko dana ponovo proradioda bi 15. bila najjača erupcija tog vulkana – neki kažu u posljednjih tisuću godina. BIo je to, prema riječima stanovnika te južno pacifičke kraljevine, pravi big bang.
Razarajuća eksplozija se, kaže prof. dr. Dražen Balen, dogodila uslijed miješanja magme i vode. "U kontaktu magme s vodom stvara se velika količina pare koja biva zarobljena u komorama u stijenama tla i nakon nekog vremena dolazi do eksplozije", kaže prof. Balen. Sigurno će u tom pojasu biti još erupcija, tamo se nalazi oko 150 vulkana, ali je teško reći kada i kakvih. Ovaj vulkan će sada nadajmo se imati period smirivanja, ali to nije zadnje što je on imao reći, poručuje prof. Balen.
Hazardi koje donose vulkani, poput tsunamija, koji je nastao i nakon erupcije vulkana u Tongi, su i potresi, zagađenje zraka. odroni, klizišta, kao i laheri - smjese vulkanskog pepela i vode, koja je poput cementa i koja se vrlo brzo može smrznuti i za ljue biti smrtonosna. Neki od tih hazarda bili su prisutni u svim dosadašnjim erupcijama raznih vulkana, opasni su za ljude i okoliš. Prof. dr. Tihomir Marjanac, koji se osvrće i na druge hazarde, poput širenja zaraznih bolesti, kaže da je najbolja priprema za njih u vulkanskim područjima stalno praćenje ponašanja vulkana i znanje.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.