Godišnji vremenski ekstremi

Posljednja ovogodišnja emisija "Klimatski izazov" bila je prva od dva "blagdanska specijala". U terminu u kojem se srijedom na Prvome programu Hrvatskoga radija upoznajemo s pojedinim stručnim pristupima problemu klimatskih promjena - za posljednju epizodu u 2022. godini priređeno je nešto posebno, nešto drukčije - izbor ekstremnijih vremenskih prilika u Hrvatskoj po izboru Lovre Kalina, dipl. ing., voditelja Službe za vremensku analizu, verifikaciju i prognostički sustav DHMZ-a.

Kao što to često biva i u mnogim drugim prilikama potkraj ili početkom godine, i za "Klimatski izazov" 28. prosinca 2022. pripremila se svojevrsna rekapitulacija godine. Tijekom sezone više je glavnih stručnih gostiju "Klimatskog izazova" upozoravalo na činjenicu da u temi klimatskih promjena problem ne čine vremenski ekstremi sami po sebi – uvijek ih je bilo i bit će ih. Klimatske promjene očituju se, međutim, u povećanju njihove učestalosti – ekstrema ima sve više, pojavljuju se sve češće, sve se brže izmjenjuju. Iz takvog ekstremnog - po nekima možda i ekstremističkog - klimatskog kuta pregled nekih meteodogađaja u 2022. pripremio je cijenjeni meteorolog Lovro Kalin, dipl. ing. iz DHMZ-a, koji već godinama za HRT na kraju godine priprema pregled iznimnijih meteoroloških događaja godine na izmaku.

A kako taj izvještaj ne bi bio nekima odviše "suhoparan" i dosadan, u njega su "utkani" i dijelovi "Jutarnje kronike" Hrvatskog radija, kao i "Dnevnih novosti" i "Kronike dana", zatim "Dnevnik" Radio Dubrovnika i Radio Pule, te isječak iz radijske emisije "Riječi, riječi". Naravno, i pjesme Josipe Lisac, Marijana Bana, Akija i Jasne Zlokić, Fali V, Eurythmics-a i Mission-a te dijelovi Vivaldijevih "Četiri godišnja doba".

Siječanj – magla, rekordna toplina, pa led, snijeg, orkanska bura, onečišćenje

Lovro Kalin, dipl. ing.: "Već prvog dana 2022. godine nestvarni prizori magle na Jadranu. Sjeverni Jadran bio je obavijen maglom već na Silvestrovo, ali su se prizori “morske magle“ nastavili i u prvim danima nove godine.

Početkom siječnja i vrlo neobične vremenske prilike te iznimna toplina: temperature premašuju 15 °C, ponegdje dosežu i 20 °C, u Kninu su čak 22 °C, na Zavižanu 13 °C! Mnoge postaje, ponajprije priobalne, bilježe povijesne rekorde za siječanj. Toplina je izmamila na obalu i mnoge kupače!

No već u nastavku mjeseca povremene snježne epizode, praćene mjestimice jakim vjetrom. Snijega ima nekoliko desetaka centimetara, na snazi su brojna ograničenja. Na Krčkom mostu izmjeren je udar bure od 180 km/h. Nastupio je i hladni val. Najhladnije u dalmatinskim mjestima bilo je u Sinju s -11 °C  dok je minimalna temperatura zraka na 5 cm iznad tla bila još niža i iznosila je -14 °C. More kraj Šibenika se zaledilo i pretvorilo u ledenu površinu. Led je zahvatio veliku površinu mora na plaži u Zablaću što je rijedak prizor u Dalmaciji.

Krajem mjeseca onečišćenje atmosfere. Zapadno od Istre spektakularni crveni zalasci Sunca koji su ujedno i turistička atrakcija. Prilikom zalaska Sunca zrake svjetlosti prolaze kroz deblji sloj atmosfere koji je onečišćen aerosolima (plinovi, prašina, lebdeće čestice i sl.) koji uzrokuju pojavu intenzivne crvene boje."

Veljača, zima

Snijega i jakog vjetra bilo je i u veljači. No ukupno uzevši, klimatološka zima - odnosno razdoblje prosinca, siječnja i veljače - u skladu s prognozama bila je razmjerno blaga, odnosno topla, a količinom oborine uglavnom prosječna."

Ožujak

Sredinom ožujka ciklona utječe na vrijeme u zapadnoj Europi te je uslijed izraženog južnog strujanja povukla velike količine saharskog pijeska koji je već zabilježen u mnogim zemljama Europe. Fascinantne fotografije obojanog snijega u planinama kao i zamućene atmosfere preplavile su društvene mreže.

Proljetna olujna nevremena

U proljeće su česta olujna nevremena, a tako je bilo i ove godine: u travnju snažno nevrijeme zahvatilo je sjevernu Hrvatsku. U nekim predjelima, osobito u Hrvatskom zagorju padala je tuča, no pravi problemi uslijedili su u svibnju i lipnju.

Izraženo nevrijeme praćeno jakim i olujnim vjetrom, kišom i jakom tučom zahvatilo je 25. svibnja u popodnevnim i večernjim satima veći dio sjeverozapadne, potom i istočne Hrvatske. Znatna je šteta na objektima i vozilima, a posebice na plastenicima, staklenicima i poljoprivrednim kulturama te drugoj imovini. Uništena je gotovo polovina hrvatske proizvodnje cvijeća. Ukupna šteta se procjenjuje na 100 milijuna kuna.

Lipanj – tuča, toplinski val uz čak 40 °C, more 25 °C

Početkom lipnja ponovno nevrijeme praćeno tučom u Zagorju. Zahvatilo je područje Oroslavja, Klanjca te općina Kumrovec i Zagorska Sela i prouzročilo veliku štetu na usjevima i vinogradima. Padala je tuča veličine lješnjaka do oraha, sloj tuče u nekim mjestima bio je i do 10 cm dok je u pojedinim mjestima bilo nanosa i do 70 cm. Putevi su bili prekriveni tučom, a neka su vozila ostala zaglavljena. U nastavku mjeseca nevremena i u ostalim mjestima, uglavnom u kontinentalnoj Hrvatskoj.

U lipnju prvi toplinski val. Knin je bio najtopliji grad u Hrvatskoj i treći u Europi, s izmjerenih čak 40.4 °C. Prvi put u povijesti mjerenja je temperatura u lipnju u Hrvatskoj premašila je 40 °C. Vruće je i u ostalim gradovima. Temperatura mora je već iznad 25 °C.

Zagrijavanje Jadrana

Stručnjaci upozoravaju na zabrinjavajući trend zagrijavanja Jadrana. Porast temperature morske vode dovodi do pojave novih vrsta u Jadranskom moru, no zbog poremećaja planktona naše bi more općenito moglo postati siromašnije ribom.

Problemi s prizemnim ozonom

Povećana koncentracija prizemnog ozona u Zagrebu. Izdane su preporuke za osjetljive skupine sugrađana da ne izlaze na otvoreno. Simptomi izloženosti prizemnom ozonu su: kašalj, iritacija grla, bol prilikom dubokog udisanja zraka, bol u prsima, te glavobolja i mučnina. To se posebno odnosi na djecu, trudnice, kronične respiratorne bolesnike, starije osobe.

Kolovoz, ljeto – novi temperaturni rekordi, suša, ali i bujične poplave

Posljednja ljeta obilježili su mnogobrojni toplinski valovi, a bilo ih je i ove sezone. U trećem valu srušeno je nekoliko temperaturnih rekorda. Dubrovnik 7. kolovoza mjeri 38.6 °C, dan ranije Zadru 39.0 °C a u Rabu 39.5 °C. Iz DHMZ-a i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo stizale su preporuke vezane za zaštitu od vrućine i toplinskog udara. Bilo je i grmljavinskih nevremena, bujične poplave u Splitu, Istri, Dalmaciji.

Ljeto je – ukupno uzevši - klimatološki posvuda u Hrvatskoj svrstano u kategoriju ekstremno toplog, a u većini predjela vrlo sušnog, pa i ekstremno sušnog.

Naime, suša, koja je ove godine počela u ožujku, nastavila se tijekom čitavog proljeća i ljeta i bila je jedna od najgorih u povijesti mjerenja. Štete na poljoprivrednim usjevima su ogromne. I vodostaji rijeka su niski, približavaju se rekordnima. Spominju se i problemi zbog hidropotencijala i proizvodnje električne energije. Suši se vinova loza, a suša se dakako osjetila i na urodu masline, koji je uglavnom bio znatno slabiji od očekivanog, no prema svemu sudeći kvaliteta maslinovog ulja bit će vrlo dobra.

Nakon proljetne i ljetne suše, jesen donosi izrazite oscilacije kišovitih i sušnih perioda. Tako je rujan donio prve kiše, osobito na kopnu te sjevernom Jadranu, a ponegdje su bile i ekstremne.

Rujan – kiša, poplave

S jednim jačim grmljavinskim nevremenom u u Pločama je 9. rujna palo čak 190 mm kiše. No to je bio tek početak: izraženo nevrijeme praćeno olujnim, prema snimkama očevidaca moguće i orkanskim vjetrom, intenzivnim pljuskom, lokalno i tučom zahvatilo je područje Bjelovarsko – bilogorske županije 15. rujna u popodnevnim satima, a najžešće je pogođeno područje od Čazme pa sve do Grubišnog Polja. U 24 sata palo je 110 mm kiše, no još veću štetu uzrokovao je sam vjetar, kako u naseljima, a osobito u šumskim predjelima. Prvotno je bila izražena sumnja čak i na pojavu tornada. Detaljna analiza ukazuje da je riječ bila o stvaranju tzv. superćelije u sklopu koje se najvjerojatnije pojavio tzv. propad (engl. downburst), odnosno intenzivna silazna struja u konvektivnom oblaku koja je praćena jakim i olujnim vjetrom i udarima pri tlu.

Bujična i urbana poplava 28. rujna 2022. paralizirala je dijelove Rijeke i, nažalost, odnijela jedan život. Kiša je na širem riječkom području počela padati kasno popodne, potom je uslijedila serija jakih grmljavinskih pljuskova i do sljedećeg jutra je na meteorološkoj postaji Rijeka izmjereno 287,5 mm što je ekstremna dnevna količina oborine, odnosno najveća dnevna količina oborine na ovoj postaji od 1948. godine kada su uspostavljena mjerenja. Pritom je u samo jednom satu palo čak 94 mm oborine! I sljedećeg dana zabilježeno je dodatnih 81,9 mm tako da ukupna dvodnevna količina oborine iznosi nevjerojatnih 369,4 mm! Statistička analiza pokazala je da se takav događaj na riječkom području može očekivati jednom u 100 do 150 godina!

Listopad suh, u studenom opet obilna kiša

Listopad donosi predah i dosta suhog vremena, a u studenome novi problemi: na Kvarneru ponovno obilna kiša uzrokovala je veliku poplavu u Novom Vinodolskom. Ulice su bile pod vodom, promet otežan, u nekim dijelovima grada i prekinut. Poplavljena je i Malinska na otoku Krku.

Rijetko visok vodostaj

Kombinacija djelovanja niskog tlaka zraka te jakog i olujnog juga omogućuje pojavu tzv. olujnog uspora, tj. uzdignuća morske razine. Tako je 22. studenoga u 7 sati i 18 minuta na mareografskoj postaji u Bakru zabilježen vodostaj koji za 103,4 cm premašuje srednju morsku razinu. To je jedan od najvećih vodostaja zabilježenih od 1929. godine, kad je utemeljena postaja u Bakru.

Dodatni su čimbenik plimne oscilacije, koje su u navedeno vrijeme podržale pojavu visoke vode, a također i dolina planetarnog atmosferskog vala, koji već danima održava vodostaj većim od prosječnih vrijednosti. Pojavi izuzetno visokih vodostaja pridonosi i porast morske razine vezan uz klimatske promjene, a brzina tog porasta u zadnjim desetljećima u Jadranu iznosi oko 3 mm godišnje!

Prosinac

Početkom prosinca se u većini Hrvatske nastavio nadoknađivati manjak oborine u odnosu na godišnji prosjek, te smanjivati veliko odstupanje od prosječnog broja sunčanih sati, a na dijelu Jadrana u nekoliko je navrata bilo tuče i pijavica. Srećom, bez velike štete.

75 godina DHMZ-a

U godini u kojoj je Državni hidrometeorološki zavod obilježio 75 godina svoga postojanja, ulazimo meteorološki osnaženi: projekt DHMZ-a METMONIC rezultira modernizacijom i proširenjem meteorološke motriteljske mreže, s mjernim postajama na više od 400 lokacija diljem Hrvatske, postavljanjem 6 novih radarskih uređaja - od čega su 3 radara po prvi put na novim lokacijama uz Jadran - te postavljanjem 5 meteorološko oceanografskih plutača razmještenih duž Jadranskog mora. Sve aktivnosti projekta odvijaju se sa svrhom omogućavanja kvalitetnog i pouzdanog praćanja vremena, klime i klimatskih promjena te kako bi se ostvarili preduvjeti za razvoj novih sustava upozorenja na elementarne nepogode i povećanju sigurnosti i očuvanju ljudskih života kao i materijalnih dobara.

Grič – povijesno mjesto Europskog fizikalnog društva

A budućnost nam je osigurana ako pamtimo svoju prošlost: u rujnu je zgrada na zagrebačkom Gornjem gradu na Griču 3, ujedno i rodna kuća Državnog hidrometeorološkog zavoda, proglašena Povijesnim mjestom Europskog fizikalnog društva kao mjestom epohalnog otkrića Andrije Mohorovičića, jednog od najvećih hrvatskih znanstvenika.", zaključio je Lovro Kalin, dipl. ing. iz DHMZ-a svoj izbor ne samo ekstremnih meteodogađaja u Hrvatskoj tijekom 2022. godine, nego i podsjetnik na važnost i djelovanje DHMZ-a i Andrije Mohorovičića, jednog od pionira hrvatske geofizike i meteorologije.