Grenland: Zemlja leda i rudnog bogatstva

Geografski položaj Grenlanda u središtu sjevernog Atlantika i na rubu Arktika čini ga neizostavnim dijelom globalnih sigurnosnih i ekonomskih pitanja.

Grenland je najveći otok na svijetu. Geološki i geografski dio je Sjeverne Amerike, no Grenland je geopolitički povezan s Europom i čini dio Kraljevine Danske,ali uživa široku autonomiju od 2009. godine.

Ova autonomija, međutim, ne uključuje vanjsku i sigurnosnu politiku.

Politički krajolik

Grenland uživa samoupravu unutar Danskog kraljevstva, ima svoj parlament Inatsisartut. Iako je Grenland napustio Europsku uniju 1985. godine, ima poseban sporazum o ribarstvu i drugim oblicima povezanosti s EU.

Kao dio Danske, Grenland je član NATO-a od 1949. godine.

Grenland slavi svoj nacionalni dan 21. lipnja, na najduži dan u godini.

Ondje živi oko 56.600 stanovnika, od kojih oko 19.600 u glavnom gradu Nuuku. Na Grenlandu se govori grenlandski, iako se koristi i danski.

Ekonomija Grenlanda temelji se na tradicionalnim aktivnostima poput lova na tuljane, kitolova, ribarstva i lova.

Upravo je zbog tradicionalnih načina lova Grenland napustio EU. Posljednjih godina turizam i rudarenje postali su rastući sektori. Na Grenlandu kao valutu koriste dansku krunu (DKK).

Geografija i klima

80 % površine prekriveno je ledenim pokrivačem. Polarna klima donosi zimu tijekom koje temperature padaju i do -50°C, a ljetne rijetko prelaze 15°C.

U glavnom gradu Nuuku prosječna temperatura u 2020. bila je -0,7°C.

Rudno bogatstvo

Na Grenlandu su pronađene razne vrste sirovina: željezo, cink, olovo, bakar i uran.

Grenland ima i velike rezerve rijetkih zemaljskih metala koji su ključni za proizvodnju pametnih telefona, električnih vozila i obnovljivih izvora energije.

Ondje ima zlata, dragog kamenja, nafte i plina. Eksploatacija ovih resursa često je ograničena zbog teških klimatskih uvjeta, nedostatka infrastrukture i problema zagađenja okoliša.