Gradeći mir, slavimo Boga

40. je obljetnica Međureligijskog molitvenog susreta u duhu Asiza, inicijative koja okuplja ljude različitih vjera u zajedničkoj molitvi za mir. Povijesni trenutak u kojem živimo obilježavaju podjele, netrpeljivost, nemiri i ratovi diljem svijeta. Dijaloge često zamjenjuju monolozi, a zajedništvo podjele. Koje su u svijetlu toga poruke susreta u duhu Asiza te na koji način promicati dijalog, razumijevanje i mir među različitim vjerama i narodima? 

Međureligijski molitveni susret u "Duhu Asiza" utemeljio je papa Ivan Pavao II., a prvi put je održan 27. listopada 1986., u rodnom gradu svetog Franje Asiškog talijanskom Asizu. Taj je događaj postao temelj za trajnu tradiciju međureligijskog dijaloga i molitve za mir koja se svake godine obilježava diljem svijeta, uključujući i Hrvatsku. 

Međureligijska molitva u duhu Asiza ni na koji način ne znači relativiziranje razlika među religijama, njihovo miješanje ili gubitak vlastitog vjerskog identiteta, već podrazumijeva svjedočanstvo vjere, ističe pročelnik Katedre fundamentalne teologije Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu profesor izv. prof. dr. sc. Tomislav Kovač. Želeći izbjeći bilo kakav privid vjerskog miješanja (sinkretizma), papa Ivan Pavao II. susret je strukturirao pod geslom: "Biti zajedno kako bismo molili, ali ne moliti zajedno", jer svaki predstavnik određene religije ima svoju viziju Boga i moli na specifičan način. Tako da se moli jedan uz drugoga, jedan za drugoga i za mir svih, opisuje Kovač.  

Ljude treba podučavati da se identitet uvijek gradi u odnosu s drugim i drugačijim. U tom smislu Kovač dodaje kako je na prvi pogled lakše živjeti jednu ideologiziranu, nego življenu, promišljenu i produbljenu vjeru, ali to dovodi do opasnosti od religijskog fundamentalizma. Prema teologu Kovaču tu je velika odgovornost poglavara vjerskih zajednica koji moraju biti primjer ispravnog odnosa prema drugima i uzajamne izgradnje mira.

No važne su i inicijative koje dolaze od samih vjernika, „s terena“ i izvan same institucionalne Crkve, ali koje su nadahnute njenim pozitivnim praksama. Jedna takva inicijativa je i „Vjernici za mir“ koja već 20 godina okuplja kršćane (katolike, pravoslavce, protestante) i muslimane iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i šire regije. Cilj je promicanje međureligijskog dijaloga, izgradnje mira, pomirenja i nenasilne komunikacije nadahnute vjerskim tradicijama abrahamskih korijena. 

Mirovna aktivistica i katolička teologinja Ana Marija Raffai, članica inicijative „Vjernici za mir“, naglašava kako je poanta nenasilne komunikacije u asertivnosti tj. da jasno, iskreno i samouvjereno izražavamo vlastite misli i osjećaje, a da pritom uvažavamo i poštujemo prava te dostojanstvo drugih ljudi. Raffai smatra kako je obveza svakog vjernika da na taj način u svojoj okolini stvara kulturu mira. Potrebno je da svatko krene od sebe i da vjeruje da je promjena moguća. Onaj tko vjeruje u Evanđelje, mora vjerovati da je moguće izgraditi odnos uvažavanja i suradnje s drugim jer nas tome podučava i sam Bog. Pitanje je kako razvijamo svoju savjest i koliko uzimamo odgovornost za mir u svoje ruke, a koliko se vodimo određenim predrasudama i u okviru njih živimo, zaključuje Raffai.

Više o izgradnji mira iz kršćanske perspektive i primjerima inicijativa koje u praksi promiču mir možete poslušati u emisiji Susret u dijalogu urednika i voditelja Roberta Rogine. Emisija je dostupna u slušaonici Hrvatskog radija.