Bez istodobnog razvoja mreže i baterija Hrvatska neće moći integrirati daljnji rast "obnovljivaca"

Prva nacionalna studija o baterijama u Hrvatskoj prvi put sustavno identificira ograničenja u prijenosnoj mreži te definira optimalne lokacije i potrebne kapacitete baterijskih sustava. Bez istodobnog razvoja mreže i baterija Hrvatska neće moći integrirati daljnji rast obnovljivih izvora energije, poručuju stručnjaci.

Istaknuto je, među ostalim, na konferenciji u organizaciji udruge Obnovljivi izvori energije. Studiju su izradili stručnjaci Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) i Energetskog instituta Hrvoje Požar (EIHP) uz podršku Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Sve zemlje koje proizvode i pohranjuju energiju na svojem teritoriju, to su zemlje koje su otporne na geopolitička kretanja, poručuje Maja Pokrovac.

- Cijena fosilne energije po barelu stiže do 100 dolara, a s druge strane gledamo da se pohrana energije spušta na 100 dolara po megavat satu. Spremanje energije je ključno i zato smo zajedno inicirali sa Europskom bankom za obnovu i razvoj prvu ovakvu studiju. Važno je pokazati, ne samo što skladištenje znači za sustav, za mrežu - ono je važno za industriju, za gospodarstvo, a i za građane, zato što svima njima omogućava dugoročnu nižu cijenu električne energije.

Postoji veliki interes ulagača jer je broj izdanih energetskih odobrenja premašio 1000 MW snage, govori voditelj Odjela za prijenos i distribuciju energije u Energetskom institutu Hrvoje Požar Goran Majstrović.

Važno je da se do kraja uredi regulatorni okvir.

- Tri stvari su ključne. Prvo da nove tehnologije, dakle baterijski spremnici imaju svoju potrebu u energijskom sustavu Hrvatske. Drugo, da postoji interes investitora koji se, nažalost, ne poklapa sa lokacijama i snagama. Ono što bi bilo idealno za sustav, ali to nije bilo ni očekivano, mi smo pokazali da čak i kad bi se baterijski spremnici locirali na lokacijama koji su idealni za sustav i kada bi samo pomagali sustavu bez ostalih svojih tržišnih djelatnosti, da bi čak i u tom slučaju oni bili isplativi projekti i pronašli svoje mjesto u sustavu. I treće je ono što smo pokazali da treba kompletirati taj zakonodavni okvir kako bi se ta tehnologija integrirala u uspješnom sustavu, poručio je Majstrović.

Pokrovac: Hrvatska bilježi znatan, ali nedovoljan rast

Najveći rast ulaganja u obnovljive izvore energije imamo na krovovima kućanstava i industrija, navodi Pokrovac.

- Oko 92 posto svih instaliranih solara je na krovovima obiteljskih kuća i industrijskih pogona. Ono što Hrvatskoj manjka su veći projekti od 10 MW. To je zastoj koji imamo u zadnjih tri godine.

Hrvatska u zadnjih 3 godine bilježi znatan rast u ulaganjima u obnovljive izvore energije, ali nije dovoljan, zaključuje Pokrovac.