Neregulirane migracije, klimatske promjene i proširenje ključni su izazovi koji stoje pred Europskom unijom, zaključili su sudionici Eurotribine, emisije Hrvatskog radija koja je u suradnji s uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizirana u Kući Europe.
Pritisak nereguliranih migracija na europske granice ozbiljan je izazov s kojim je suočena Europska unija koja mora pronaći rješnja za nadzor migracija koje su joj, s druge strane, potrebne zbog starosti stanovništva na cijelom kontinetu. Jedan od modela kojim se pokušao ograničiti veliki broj prelazaka migranata preko Sredozemlja, uglavnom prema talijanskome otoku Lambeduzi je i pokušaj dogovora s Tunisom.
Kristijan Kotarski s Fakulteta političkih znanosti ističe kako migracije moraju biti kontrolirani proces, kako one ne bi kontaminirale političku scenu, no da isto tako treba mijenjati politiku prema zemljama podrijetla migranata.
- U subsaharskoj Africi, gdje sad vidimo seriju vojnih pučeva, više građana, više civila strada u tim državama od vladinih snaga nego od džihadista, a EU, onako vrlo permisivno, dodjeljuje vojnu pomoć tim vojnim huntama i raznoraznim režimima i zapravo kreiraju spiralu konflikta i nasilja i kuda, naravno, ti nesretni ljudi - prema Europi.
Senada Šelo Šabić iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose upozorila je na slučaj dogovora s Libijom, zemljom bez funkcionalne vlade gdje se s migrantima često nehumano postupalo.
- Imali smo Libiju, gdje smo outsoursali kontrolu migracija u zemlji koja nema efektivnu vladu. Mi doprinosimo narušavanju sigurnosti, zdravlja, zločinu, zlostavljanjima i užasnim pričama ljudi koji se zateknu u Libiji. Sada je Tunis taj koji bi trebao kontrolirati za puno manje novaca, rekla je Šelo Šabić.
Zastupnik socijaldemokrata Domagoj Hajduković ističe da se ne smije zanemariti ni integracija migranta i razvijati one modele koji su se dosada u Europi pokazali uspješnjima, kao što su norveški ili švedski. Jedan od uzroka migracija su i klimatske promjene, pri čemu Unija mora naći održiva rješenja za zelenu tranziciju, jer su zbog dviju kriza, pandemije Covida i posljedica ruske invazije na Ukrajinu građani sučeni i s egzistencijalnim problemima.
HDZ-ov zasupnik Davor Ivo Stier smatra da je rat u Ukrajini ponovno na dnevni red Unije doveo proširenje, poručujući kako je odluka o dodjeli kandidatskog statusa Ukrajini geopolitička odluka i alat.
Sudionici tribine istaknuli su i potrebu političkih reformi prije mogućeg većeg proširenja Unije te raspravaljali o državnim subvencijama u pojedinim članicama i odnosima s Kinom.
Ovaj programski sadržaj ostvaren je uz potporu i u suradnji s Europskim parlamentom. Za pripremu i sadržaj objavljenih vijesti odgovoran je isključivo HRT.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.