Eurotribina: Energetska zima u Europi

Europa mirnije čeka zimu, no ne bez napetosti. Rat u Ukrajini i dalje traje, no objavu primirja između Hamasa i Izraela itekako su osjetila energetska tržišta.

Energetski stručnjak Igor Dekanić potpis primirja vidi kao dobar utjecaj na pojeftinjenje energenata.

- Sama objava primirja između Hamasa i Izraela izazvala je okretanje trendova, to jest nastavak blagog pojeftinjenja nafte na robnim burzama, pa i prirodnog plina jer ona reagiraju na očekivanja. Najnoviji sukob na Bliskom istoku počeo je, podsjetimo, na 50-godišnjicu Jom-kipurskog rata 1973., kad je izbila prva velika energetska kriza. Ona nas je naučila da je energija skupa. Sadašnja energetska kriza je također izbila pod određenim spletom geopolitičkih okolnosti. Imali smo pandemiju nepoznatog virusa koji je izazvao pad potrošnje. Ratnim sukobom u Ukrajini cijene nafte i plina eksplodirale su u kratko vrijeme, nafta s 80 na 120 dolara, a plin na golemih 350. Otkako se Europa oslobodila ovisnosti o nafti i plinu od Rusije, cijene su se smirile i dosegle predratne razine. Danas je energija ipak još uvijek jeftinija 20-ak posto nego je bila za vrijeme potpisivanja pariškog sporazuma 2015. godine, objašnjava Dekanić.

Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i odfrživog razvoja, smatra da se Europska unija dobro postavila u najnovijoj krizi te da su se ogromne količine plina  koje je Unija nekad uvozila smanjile za oko 20 do 30 posto.

- Kad je o Hrvatskoj riječ, mislim da smo očito bili neshvaćeni 2018. kad smo donijeli novi Zakon o tržištu plina i kad smo išli sa Zakonom o LNG-u. Europa nas sad prepoznaje. Sutra će predsjednik Vlade otvoriti radove na novom plinovodu Zlobin-Bosiljevo koji je izravno povezan s povećanjem kapaciteta LNG terminala, otkriva Milatić.

Milatić dodaje kako Europa ide u smjeru održivih, prirodnih izvora i smanjenju ovisnosti. Smatra kako nas je ovisnost s jedne strane o energiji iz Rusije i generalno gospodarstvo s istočnim zemljama, osobito Kina, skupo stajali i u vrijeme Covida, ali i danas. 

- Euporska unija i mi, kao mala članica, moramo voditi računa o samodostatnosti, u svim dijelovima, energiji osobito. Onaj tko nije samodostatan jako je ranjiv. Europska unija ozbiljno radi na tomu, a Hrvatska još ozbiljnije. Naša je ideja da do kraja ovoga desetljeća u električnoj energiji budemo samodostatni i da ju počnemo izvoziti, govori državni tajnik Milatić.

Energetski miks najveća je mudrost za svaku zemlju. Hrvatska apsolutno obiluje potencijalima. Sunčanost, vjetar, biomasa, bioplin, geotermalni izvori, jako brzo možemo napraviti energetski miks. No, kako je sporija politička tranzicija tako je i energetska.

- Mi smo, kao Udruženje, usredotočeni da Hrvatska napravi dobar miks, radimo mjesečne preglede elektroenergetskih kretanja. Proizvodnja iz svih obnovljivih izvora premašila je prošli mjesec ono što smo imali u hidroelektranama. Izmjenom relevantnog Zakona imamo novi način ulaganja, prvi put u Hrvatskoj, puno je transparentniji, ali država mora definirati koji miks želi, tvrdi Maja Pokrovac, direktorica Udruženja obnovljivih izvora energije.

Ističe kako smo po zakonodavnom segmentu najgori u Europi i kako smo prvi po kompliciranosti, a glavni zadatak je olakšati pravni proces. Također, sektor obnavljanja nosi privatni sektor i zbog toga je teže ostvarivati projekte. Što se više državne tvrtke budu uključivale automatski će se, vjerujem, olakšati i postupak.

- Europa kaže da bi trebali definirati mjesta gdje će se brzo raditi solarni projekti. Mi smo to napravili, mapirali smo Jadran, u suradnji s Fakultetom strojarstva i brodogradnje te Pokretom otoka. U Slavoniji smo, u suradnji s tri agronomska fakulteta, odredili novi model agrosolara što je agrotehnička mjera. Rezultati bi se mogli koristiti za smanjenje financijskih davanja koja nastaju kao posljedica nevremena, tuča, suša, jakih vjetrova. Imamo rješenja, samo ih treba početi provoditi, poručuje Pokrovac.

Državni tajnik Milatić ipak tvrdi da se država strateški opredijelila za obnovljive izvore energije.

- Hrvatska ima blizu 6 tisuća megavata instaliranih kapaciteta, od čega se tek 1600 odnosi na ugljen. Do kraja ovog desetljeća planiramo instalirati gotovo 3000 megavata kapaciteta, a interesa je puno, oko 5 gigavata. Posao je države da pripremiti teren, to jest kako će uključiti nove projekte u elektroenergetski sustav i kako postojećim elektranama pomoći da počnu proizvoditi vodik. Dobro je što su svi projekti, vezani za obnovljive izvore energije, blizu postojećih plinovoda. Jednako tako, vidim veliku mogućnost za solare, vjetroelektrane malo manje jer nam je velik dio zemlje pod nekom vrstom zaštite, objašnjava Milatić.

Trenutačno su nam veliki kapaciteti po kućama i tvrtkama, ali još nemamo velikih elektrana. Moramo poduprijeti reverzibilne elektrane, one koje će i čuvati energiju po noći, zaključuje Milatić.