Je li slobodna trgovina između EU i Mercosura dobra ideja?

Jedan od prvih poteza Ursule von der Leyen na čelu njene druge Europske komisije bio je potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini s južnoameričkim trgovinskim blokom Mercosur.

To zajedničko tržište, osnovano 1991. po uzoru na briselsku zajednicu zemalja, čine Argentina, Brazil, Urugvaj, Paragvaj i Bolivija. Članice Mercosura smanjile su međusobne carine, u nekim su segmentima ekonomski integrirane, no odustale su od zajedničke valute, iako su jedno vrijeme gurale i tu ideju. Dosadašnji najvažniji trgovinski partner Mercosura bila je Kina, a Bruxelles se nada promjeni te situacije.

Sporazum je bio pred zaključenjem prije pet godina, ali je onda ipak stavljen na led zbog ozbiljnih prigovora nekih članica Unije. Najveći problem je naravno poljoprivreda jer diljem Južne Amerike ima plantaža većih i od nekih država Starog kontinenta, a zbog jeftine radne snage, europski poljoprivrednici ne mogu konkurirati južnoameričkima.

Ta zona slobodne trgovine je doista monumentalnih razmjera - obuhvaća 700 milijuna ljudi iz 32 zemlje koji čine petinu gospodarstva čitavog planeta.

- Ovo je sporazum u kojem su obje strane na dobitku i koji će donijeti značajne koristi potrošačima i poduzećima na obje strane, tvrdi von der Leyen.

Ipak, dogovoru se snažno protive Francuska, Poljska, Austrija, Nizozemska te Irska. S druge strane, Njemačka je veliki zagovornik sporazuma, kao i Španjolska, Švedska, Portugal, Latvija.

Za Hrvatski radio komentar je dao profesor međunarodne ekonomije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, dr. sc. Luka Brkić.

- EU ima niz ugovora različitog stupnja pogodnosti u odnosima s nizom zemalja na svijetu. Međutim, najpoznatiji su tzv. AKP zemlje, dakle Afričko-Karipsko-Pacifičke zemlje, kojih je bilo 66 ili 67, s kojima je EU, tadašnja Europska zajednica, uređivala odnose. Radi se o zemljama koje su bile kolonije ili polu-kolonije nekih od zemalja članica i imale su povlašteni status, a tu ulaze i neke zemlje Latinske Amerike. Ovdje je riječ o povezivanju, odnosno o zoni slobodne trgovine između Mercosura i EU, pri čemu treba znati da je Mercosur zajedničko tržište koje je sada s EU sklopilo zonu slobodne trgovine.

- Što sporazum znači za EU? Za EU to ima strateški značaj. Po mom sudu, prije svega gledano kroz pokušaj da se parira velikom utjecaju Kine u Latinskoj Americi. Kad gledate kartu direktnih investicija onda se ona crveni, ako naravno uzmete kao metaforu crvenu kinesku zastavu sa žutim zvjezdicama. Pritom je ona uvjerljivo najjača, ima najjaču prisutnost. Naravno, kada gledate što se događa u EU, kada gledate u sektor poljoprivrede, onda nailazite na drugi problem koji se sada otvara u EU i ne samo sada - poljoprivredna politika EU, koja zbog ovog liberalnog režima dolazi u problem s obzirom na to da je riječ o različitim standardima proizvodnje hrane, kontrole kvalitete i svega ostaloga u EU u odnosu na zemlje Mercosura, zaključio je Brkić.

Međutim, potpisivanje sporazuma nije kraj priče. Sada u šest sljedećih mjeseci treba napraviti pravnu pripremu teksta o kojem će glasati Vijeće EU-a, to jest države članice i Europski parlament. Za potvrđivanje je potrebna kvalificirana većina u Vijeću EU-a, odnosno najmanje 55 posto država članica u kojima živi 65 posto stanovništva EU-a. U Europskom parlamentu za usvajanje je potrebna je natpolovična većina.

Ovaj programski sadržaj ostvaren je uz potporu i u suradnji s Europskim parlamentom. Za pripremu i sadržaj objavljenih vijesti odgovoran je isključivo HRT.