Koliko je jaka obrana EU?

EU je usred evidentne transformacije sigurnosnog okvira, što je direktan rezultat ruske invazije na Ukrajinu. Europska Unija naravno nikada nije bila samo ekonomska, nego i sigurnosna zajednica, a u aktualnim je uvjetima ta komponenta sve više važna.

Nažalost, ne živimo u svijetu u kojem je mir zajamčen sam po sebi, rekao je nedavno šef Vojnog odbora NATO-a, nizozemski admiral Rob Bauer, koji je poručio i da se NATO i sve države članice moraju pripremiti za svaki mogući scenarij. Da je rat moguć i da se građani trebaju pripremiti i za taj scenarij, otvoreno govore vlasti mnogih europskih zemalja. Nedavno su švedske vlasti upozorile građane da bi i u Švedskoj mogao izbiti rat i da se za to treba pripremiti.

- S obzirom na to da Švedska nije ratovala više od 200 godina, ovdje ne postoje neke nacionalne traume ili sjećanja poput onih u Hrvatskoj, na Domovinski ili Drugi svjetski rat, čiji su sudionici ili svjedoci još živi. Često se kaže da je Švedska oštećena višestoljetnim mirom. Zato takve poruke u Švedskoj imaju drugačiji odjek. Švedskim su građanima vlasti rekle da se mentalno, ali i na praktične načine, trebaju pripremiti na mogućnost rata… Panike nema, iako mogu reći da Šveđani reagiraju na upute svojih vlasti tako da su pohrlili u trgovine i opskrbili se preporučenim artiklima, opisao je novinar Indexa Slobodan Mufić koji živi u Švedskoj.

Ta zemlja ima relativno malobrojnu vojsku koja je međutim, moderno opremljena i odlično uvježbana. Švedska ima jaku vojnu industriju koja je prošle godine prodala opremu i naoružanje vrijedno 3 milijarde Eura.

Jaku vojnu industriju ima i Njemačka u kojoj se atmosfera također promijenila. U najvećem gospodarstvu EU se, prvi put od hladnog rata, ponovno želi uspostaviti konkretan obrambeni plan.

- Pitanje sigurnosti i obrane je apsolutna top tema u Njemačkoj i oko 75% građana misli da je to najvažnija tema u zemlji i svijetu. Tek prošle godine Njemačka je dobila svoju nacionalnu sigurnosnu strategiju, odnosno dokument koji na četrdesetak stranica definira tzv. politiku integrirane sigurnosti. Taj dokument definira da se u obranu ulaže barem 2% BDP-a, on govori o obrani od kibernetičkih napada, odnosu prema Kini i Rusiji ali i prijetnji vezanoj uz klimatske promjene. Govori i o borbi protiv dezinformacija te kao najvažnije njemačke partnere navodi Francusku i SAD. Kritičari međutim kažu da je pitanje hoće li se dokument pretočiti u konkretnu politiku, ponajprije zbog toga što je veliko pitanje hoće li biti dovoljno novca za provedbu zacrtanog, kaže Srećko Matić novinar Deutsche Welle.

Kao i mnoge druge zemlje i Njemačka ima proračunski manjak. I tamošnja vladajuća Semafor koalicija mora štedjeti na mnogim vitalnim područjima kao i većina europskih vlada. Zbog toga je veliko pitanje hoće li se u proračunima za 2024. godinu pronaći novac za financiranja planova o jačanju obrane koji su u EU najambiciozniji u proteklih nekoliko desetljeća.

Ovaj programski sadržaj ostvaren je uz potporu i u suradnji s Europskim parlamentom. Za pripremu i sadržaj objavljenih vijesti odgovoran je isključivo HRT.