Hrvatski radio

Prvi program

Mračna prognoza za europsku ekonomiju

02.10.2024.

10:47

Autor: Ivanka Zorić/Braslav Bradić

Mario Draghi

Mario Draghi

Foto: Yves Herman / Reuters

Mario Draghi, jedan od najprominentnijih europskih ekonomista, kojeg su hvalili kao spasitelja euro zone dok je bio predsjednik Europske središnje banke, zatim spasitelja Italije u jednoj od njenih brojnih političkih kriza, Talijan kojem tepaju i zovu ga Super Mario zbog vještog manevriranja u europskim ekonomskim zavrzlamama, nedavno je na poziv predsjednice komisije iznio opsežan plan o tome kako pokrenuti europsko gospodarstvo.

Svima je jasno da Europska Unija treba radikalne i brze reforme ne bi li uhvatila korak s Amerikom i Kinom, štoviše, Mario Draghi u svom izvješću tvrdi da nikada u prošlosti Europa nije izgledala tako malena i neadekvatna u odnosu na veličinu izazova s kojim se mora suočiti.


U izvješću na 400 stranica koje je naručila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen stoji da nam prije svega treba 800 milijardi eura godišnje, odnosno ulaganje kakvo nije viđeno od 70-ih godina.


Draghi inzistira na radikalnim reformama, jer kaže, najveći europski problemi proistječu iz činjenice da se sve odluke moraju donositi jednoglasno, da svaka država ima pravo veta, da su instrumenti odlučivanja i financiranja podijeljeni između Europske unije i nacionalne razine, da većina zemalja gleda samo svoje interese.


Profesor međunarodne političke ekonomije s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Luka Brkić kaže da je Draghi ispravno detektirao probleme, ali da na putu provedbe potrebnih poteza stoji stari i dobro poznati europski problem odnosa država prema europskoj konstituciji.

Draghijev izvještaj ukazuje da Europska Unija ima ozbiljan problem sa sigurnošću, konkurentnošću i energetikom i da su to tri velika izazova starog kontinenta. Njegova je dijagnostika točna, ali postavlja se pitanje njezine provedivosti. Ne bi bilo prvi put da izostane efikasno provođenje mjera koje se u izvješću navode. To, po mom razumijevanju, proizlazi iz deficita EU, odnosno činjenice da nikada nije jasno definiran i operacionaliziran odnos između nacionalnih država i europske konstitucije. Analize koje su temeljene na znanstvenom znanju su legitimne i potrebne, međutim problem je uvijek, i ne samo u slučaju EU, operacionalizacija u smislu politika koje će to provoditi.

Luka Brkić, profesor međunarodne političke ekonomije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu

Brkić dalje kaže da države za stvari koje smatraju strateški važnima za nacionalne interese ne dozvoljavaju nikakvu dublju integraciju, primjenu dubljih europskih politika ili ono što Draghi naziva u svom izvješću potpunom Unijom. To je, smatra, pitanje političke unifikacije Europe. 


Draghijevo bi izvješće moralo pokrenuti drastične promjene u Europskoj uniji, no malo je onih koji vjeruju da uistinu i hoće. Zakonodavni proces EU je glomazan, spor i na svakom koraku ga koči nemogućnost postizanja konsenzusa pa prognoze talijanskog ekonomista koliko god bile mračne izgledaju i logične i realistične. U ovoj fazi one su ipak samo temelj za raspravu novog ciklusa europskih institucija.

Izvješće Marija Draghija - 2024-10-01

Ovaj programski sadržaj ostvaren je uz potporu i u suradnji s Europskim parlamentom. Za pripremu i sadržaj objavljenih vijesti odgovoran je isključivo HRT.


Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.