Hrvatski radio

Prvi program

12:22 / 24.01.2022.

Autor: Blaženka Jančić

Sjećanje na žrtve holokausta ili kako graditi kulturu sjećanja na žrtve i suprotstaviti se antisemitizmu, ksenofobiji i drugim oblicima mržnje

B. Jančić, J. Domaš, Lj. Dobrovšak

B. Jančić, J. Domaš, Lj. Dobrovšak

Foto: Blaženka Jančić / HRT

27. siječnja obilježava se Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta. Najtragičniji događaj i strašna patnja milijuna žrtava nacizma ostavila je neizbrisiv ožiljak čovječanstvu. 


O tome kako danas graditi kulturu sjećanja, razvijati svijest o holokaustu i drugim genocidima kako se takvi zločini više nikada ne bi dogodili, koje opasnosti danas donose stereotipi, predrasude i podjele te kako se suprotstaviti antisemitizmu, ksenofobiji i drugim oblicima mržnje u emisiji Susret u dijalogu su govorile spisateljica, scenaristica i glasnogovornica Židovske vjerske zajednice Bet Israel i povjesničarka s Instituta Ivo Pilar Ljiljana Dobrovšak.


Posljednjih dvadeset godina sve je više objavljenih radova i članaka koji govore o povijesti Židova na ovim prostorima. Međutim ti radovi dostupni su malom broju ljudi, kazala je dr. sc. Ljiljana Dobrovšak s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar koja se i sama bavi ovom temom te ističe kako ipak postoje teme koje su još uvijek nepoznate. 


Doprinos istraživanju židovske povijesti brojnim je djelima i filmovima dala spisateljica i scenaristica Jasminka Domaš. Film Alexanderovi, čija je scenaristica, prati život poznate židovske obitelji Alexander koja se u 19. stoljeću iz Burgenlanda (Gradišća) doselila u Zagreb te svojim djelovanjem značajno pridonijela razvoju hrvatskog gospodarstva, kao i bogatstvu kulturnog života. Film će biti premijerno prikazan večeras (24.01.2022.) na HTV1 u 20.10 sati. 


Većina ljudi koji žive u Zagrebu zaista voli taj grad. Unatoč tome mnogi ne poznaju povijest svojega grada, istaknula je Jasminka Domaš te kazala kako se ne može poznavati povijest ni gospodarska, ni kulturna, ni djelovanje na humanitarnom polju u Zagrebu i Hrvatskoj općenito, bez da se zna povijest obitelji Alexander. Pri tom je spomenula Samuela Davida Alexandera i Šandora Alexandera koji su bili među osnivačima Zagrebačke burze, Zagrebačkog zbora koji je poslije bio Zagrebački velesajam, prvi su prepoznali potencijale Hrvatske u turizmu. Šandor je u vrijeme I. svjetskog rata podijelio u Zagrebu stradalnicima rata, udovicama, siromašnoj djeci 15 milijuna obroka besplatno te je poslije osnovao svoju zakladu Prehrana, kazala je Jasminka Domaš.


Domaš smatra da oni kojih više nema ne mogu progovoriti o nepravdi koja im je učinjena u jednom trenutku u životu koji je trebao biti drugačiji, a završio je tragedijom. Potrebno je da iz toga nešto naučimo, da potaknemo ljude da počnu razmišljati, koliko je bitno da se obrazujemo, da znamo nešto o drugima, a ne da se služimo nekakvim stereotipima jer to nikako ne pridonosi dobru.


Jasminka Domaš

Jasminka Domaš

Foto: Blaženka Jančić / HRT

Povjesničarka Dobrovšak upozorila je na krivo interpretiranje povijesne građe osobito od onih koji nisu povjesničari. Pri tom je istaknula jednu od predrasuda s kojom se susrela, a ta je da je tijekom 19. stoljeća dio protužidovskih zakona donio Hrvatski sabor. To je netočna tvrdnja. To je bilo doneseno na jednoj višoj razini - u Ugarskom saboru. No, kada se pedeset godina govori netočna tvrdnja ona postane istina i treba vremena da se to ispravi, kazala je Dobrovšak.

Država, škola i obitelj trebaju biti povezani u gradnji kulture sjećanja, ali za to nam nedostaju još dvije stvari; to su mjesto sjećanja tj. spomenik, muzej i rituali koji su vezani za to. Ukoliko bilo što od toga nestane dolazi do zaborava, upozorila je povjesničarka Dobrovšak.


Ljiljana Dobrovšak

Ljiljana Dobrovšak

Foto: Blaženka Jančić / HRT

U emisiji Susret u dijalogu koju možete poslušati u našoj Slušaonici Jasminka Domaš je odgovorila i na pitanje kada će biti otkriven spomenik žrtvama holokausta na zagrebačkome Glavnome kolodvoru i zašto to već nije učinjeno, te izrazila nadu da bi spomenik to mogao biti otkriven u proljeće. 

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.