Što EU zapravo misli o Bliskom istoku

Šef europske diplomacije Josep Borrell je u povodu godišnjice Hamasova napada ponovno apelirao na traženje političkog odgovora na sukob na Bliskom istoku te je pozvao na globalni savez za provedbu dvodržavnog rješenja za Palestinu i Izrael. 

Euro zastupnici su u posljednjih 12 mjeseci usvojili niz rezolucija u kojima pozivaju na hitan i trajan prekid vatre i na plenarnoj sjednici opet raspravljali o eskalaciji rata na Bliskom istoku. No, tu otprilike prestaje utjecaj EU na Bliskoistočnu krizu.

Ta je činjenica gotovo paradoksalna ako se uzme u obzir da je EU zajedno sa svojim državama članicama drugi najveći davatelj pomoći bliskoistočnoj regiji, nakon SAD-a; najveći je trgovinski partner Bliskog istoka i najizravnije je pogođena krizama u toj regiji ali da nema ozbiljnog političkog utjecaja na tamošnje politike i događanja.

Na pitanje kakva je zapravo politika EU prema Bliskom istoku bivši ministar vanjskih poslova, sada euro zastupnik Tonino Picula kaže da EU u ovom trenutku nema potreban kapacitet za učinkovito djelovanje.

- Rekao bi da je EU sve manje utjecajna jer nije koherentna Možda nešto veći utjecaj na zbivanja na Bliskom istoku imaju neke već države članice, dok je blok jedino u stanju djelovati humanitarno i deklaratorno. Naprosto, EU u ovom trenutku nema puni kapacitet da proizvede neku vrstu rješenja koje bi moglo povezati interese svih onih koji su neposredno uključeni u sukob na terenu ili naravno onih koji su izvan Bliskog istoka, a itekako utječu na zbivanja. 

To je na neki način apsurdno jer kada pogledamo situaciju u kojoj se nalazi EU možemo zaključiti da nikada, od završetka hladnog rata, nisu dvije aktivne ratne zone s globalnim implikacijama bile zemljopisno tako blizu jedna drugoj kao što su ratovi na Bliskom istoku i Ukrajini. Jedino što ih dijeli je Turska, dakle radi se o prostoru na koji se EU naslanja, zemljopisno ali i interesno, zaključio je Picula.

EU od početka pokušava da ne dođe do eskalacije sukoba na Bliskomu istoku, kaže također bivši ministar vanjskih poslova, a sada euro zastupnik Davor Ivo Stier.

- Nažalost godinu dana nakon terorističkog napada Hamasa na Izrael, koji je EU snažno osudila, situacija se bitno pogoršala. No, da bismo razumjeli situaciju moramo krenuti od dana 7. listopada 2023. Dakle, nažalost imamo situaciju u kojoj već sada možemo govoriti o regionalnom konfliktu. Ono na čemu je EU zajedno sa međunarodnim partnerima, u prvom redu SAD-om, radila je da se izbjegne najveća eskalacija, odnosno uključivanje u sukob globalnih aktera, a znamo da je primjerice Rusija prisutna u Siriji.

Na tome se intenzivno radi, i za sada se može reći da se dogodila eskalacija ali je ostala u regionalnim okvirima. Svjetski mir i sigurnost bi doista bili ugroženi ukoliko bi se izravnije uključili suprotstavljeni globalni akteri poput Rusije rekao je Davor Ivo Stier.

Međutim, očito je da rastuće nejedinstvo među članicama bloka čini vanjsku politiku Unije gotovo nepostojećom.

Ovaj programski sadržaj ostvaren je uz potporu i u suradnji s Europskim parlamentom. Za pripremu i sadržaj objavljenih vijesti odgovoran je isključivo HRT.