Šuica: Novi resor za jačanje utjecaja EU u Sredozemlju

U Dossieru Europa predstavljamo novi resor u Europskoj komisiji, Opću upravu za Sredozemlje, kroz saslušanje hrvatske kandidatkinje Dubavke Šuice koja će, prema svemu sudeći, u prosincu preuzeti vođenje poslova. U Budimpešti je održan sastanak Europske političke zajednice i Europskog vijeća na kojemu su glavne teme bile gospodarstvo, migracije, no i odnos Europe prema novoizabranom američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.

Nije bilo iznenađenja na saslušanju hrvatske kandidatkinje za povjerenicu novog Komisijina resora. Dubravka Šuica dobila je potrebnu dvotrećinsku većinu zastupničkih klubova nakon saslušanja pred odborom za vanjske poslove u Europskom parlamentu. Poduprli su je koordinatori Europske pučke stranke, Progresivnog saveza socijalista i demokrata, liberala Renew i Zelenih. Protiv su bili zastupnici Ljevice, kao i dviju krajnjih desnih grupacija, Europe suverenih naroda i Domoljuba za Europu.

Rješavanje problema nezakonitih migracija i smirivanje sukoba na Bliskom istoku najčešće su teme na koje su se odnosila zastupnička pitanja tijekom trosatnog saslušanja Šuice, koja je isticala potrebu aktivnijeg pristupa Europske unije regiji od Maroka do Perzijskog zaljeva.

 - Ne želimo biti samo oni koji plaćaju, nego oni koji aktivno djeluju. To je naše blisko susjedstvo i važno je biti ondje prisutan i utjecajan. Ne želimo biti najveći darivatelj za sve a da nemamo politički utjecaj. Ne možemo riješiti probleme na Bliskom istoku sami, bez međunarodnih partnera, SAD-a i zemalja Zaljeva, zato i jesu zaljevske zemlje dio ovog portfelja. Bez mira i stabilnosti nema ni gospodarskog napretka zaljevskih zemalja. Tako ja objašnjavam naše liderstvo na Sredozemlju i zato se uspostavlja opća uprava za Sredozemlje. Već jesmo prisutni, ali naša prisutnost nije tako jasno izražena, odgovorila je Šuica na pitanja zastupnika.

Uprava za Sredozemlje još nije oblikovana, ne zna se koliko će ljudi sudjelovati ni koliko će novca imati na raspolaganju. No, u Bruxellesu očekuju da će novi portfelj zaživjeti nekoliko tjedana nakon početka rada nove Europske komisije. Šuica je govorila o važnosti te regije za Europu te spomenula sve veći utjecaj Rusije i Kine. Najavila je da će njezin prvi potez biti priprema novog pakta za Sredozemlje, kao partnerstva jednakih i temelja za rad nove uprave kako bi se povećala energetska sigurnost Europe i gospodarska suradnja, učinkovitije upravljalo migracijama te dodatno učinilo za zaštitu okoliša i suočavanje s klimatskim promjenama.

Šuica je rekla da će sporazumi o strateškom partnerstvu biti slični onima koje je EU već sklopio s Egiptom i Tunisom, što se već događa u pripremi sporazuma s Jordanom, a planira se i s Marokom. Kao vrlo dobar primjer podsjetila je na lipanjsku konferenciju o Egiptu, kada se govorilo o 29 europskih projekata i ulaganjima od gotovo 50 milijardi eura.

- Kada je riječ o nezakonitim migracijama, nismo bili tako dobri do sada i to moram reći. Samo između 19 i 20 posto ilegalnih migranata vraćeno je u njihove zemlje. Na tome moramo raditi. Ponajprije trebamo ubrzati rad na paktu o migracijama i azilu, kao i provesti postojeće zakone, ali zakonima o azilu. Također trebamo raditi na novoj direktivi o vraćanju ilegalnih migranata, na čemu Komisija već radi. To nije laka zadaća, ali upravo su zbog toga migracije važno pitanje u sporazumima o strateškom partnerstvu. Pokušavamo im pomoći da stvore mogućnosti za readmisiju, prihvat i reintegraciju. Ali zato trebamo i novac, izjavila je Šuica.

Smatra da su zakonite migracije i dio rješenja za problem demografije, koji je također sastavnica njezina novog portfelja. Prema njezinu mišljenju zakonite migracije putem izdavanja radnih viza dobra su mjera za suočavanje s problemom nedostatka radne snage u Uniji.

Završnu ocjenu saslušanja 20 kandidata za povjerenike i šestero za dužnosti izvršnih potpredsjednika, Konferencija predsjednika, koju u Parlamentu čine predsjednica Roberta Metsola i čelnici klubova zastupnika, donijet će 21. ovog mjeseca. Glasovanje eurozastupnika o punom sastavu komisije većinom glasova i poimeničnim glasovanjem predviđeno je za plenarnu sjednicu od 25. do 28. studenog u Strasbourgu, a početak rada nove Komisije za 1. prosinca.

Na sastanku Europske političke zajednice i Europskog vijeća u Budimpešti su glavne teme bile gospodarstvo i migracije, kao i odnos Europe prema novoizabranom američkom predsjedniku Donaldu Trumpu. Naglasak je bio na suradnji zemalja Unije, onih koje to tek trebaju postati, kao i Švicarske, Norveške te Velike Britanije koja je napustila EU. Mađarski premijer Viktor Orban je na konferenciji za novinare dao do znanja da u nekim pitanjima, poput sukoba u Ukrajini, Europa ipak nije jedinstvena.

- Postoje razlike u stajalištima treba li se rat nastaviti ili se mora ići u smjeru brzog prekida vatre i mirovnih pregovora. No jedna je stvara danas očita - raste broj zagovornika mira. Na američkim izborima, taj broj zagovornika je jako porastao. Ne govorimo ovdje o pobjedi ili porazu. Govorimo o prekidu vatre, o ljudskim životima, o prestanku uništavanja. Oni koji imaju takav pogled na rat danas su u većini u zapadnom svijetu, a to nije bio slučaj prije američkih izbora. To je nova situacija na koju Europa mora odgovoriti, izjavio je Orban.

Osim o suradnji i Ukrajini razgovaralo se i o budućim odnosima Europske unije i nove američke administracije. Emmanuel Macron tako je ustvrdio da Europa ne smije ostati statična suočena s Kinom i SAD-om, te pozvao kolege na akciju kojom bi stari kontinent postao u potpunosti neovisna sila. Upravo su pitanja konkurentnosti i jedinstvenog tržišta bile teme neformalnog sastanka Europskog vijeća gdje su izvješća o tome podnijeli bivši talijanski premijeri Mario Draghi i Enrico Letta.

Ovaj programski sadržaj ostvaren je uz potporu i u suradnji s Europskim parlamentom. Za pripremu i sadržaj objavljenih vijesti odgovoran je isključivo HRT.